Izraelski general o vojnim planovima protiv Irana; moguće posredovanje Moskve

Zapovjednik Glavnog stožera izraelske vojske, general-bojnik Aviv Kochavi izjavio je u Institutu za nacionalne studije Sveučilišta u Tel Avivu, kako Izrael ažurira svoje operativne planove protiv Irana, kao i to, da  bi svaki povratak Sjedinjenih Država na nuklearni sporazum s Iranom iz 2015. godine bio “pogrešan i s operativnog i strateškog gledišta“.

Kazao je kako su akcije Irana, koji poriče svoju namjeru za razvoj nuklearnog oružja, pokazale da on na kraju može donijeti takvu odluku i brzo krenuti u stvaranje atomskog oružja. “… naložio sam izraelskim obrambenim snagama da pripreme niz operativnih planova uz one koji su već na snazi”, izjavio je izraelski general, uz dodatak, da će odluku o tome, „naravno, donijeti političko vodstvo“, ali da ti planovi „moraju biti predstavljeni“.

Prema navodima pojedinih izraelskih medija, Aviv Kochavi zatražio je “tri alternativna prijedloga za ometanje nuklearnog programa Teherana”. Jedan od njih navodno je i vojna opcija protiv Irana (info: Israel Hayom od 14. siječnja).

Spomenute riječi zapovjednika GS izraelske vojske očito su primarno adresirane prema američkom predsjedniku Joe Bidenu koji govori o američkom povratku nuklearnom sporazumu s Iranom uz uvjet da Teheran mora vratiti razinu obogaćivanja urana na onu iz spomenutog sporazuma (nakon što su se SAD iz sporazuma jednostrano povukle u svibnju 2018. g., Teheran je najprije zaprijetio a potom i počeo s postupnim obogaćivanjem urana iznad dozvoljenih razina, želeći na taj način utjecati na američki povratak sporazumu jer je Washington, paralelno s izlaskom, pokrenuo i jednostrane protuiranske sankcije na koje primorava i sve druge zemlje). Biden je pri tom jasno dao do znanja kako SAD neće prihvatiti mogućnost iranskog posjedovanja atomskog oružja. Takva stvar ipak, očito, ne može zadovoljiti interese Izraela, koji, k tome, sukladno usklađenim planovima s bivšom Trumpovom administracijom, još uvijek zahtjeva i iranski prestanak “sponzoriranja terorizma” u regiji pomaganjem svojim “satelitima” (o čemu se sve manje priča) – pa je od tuda prisutna i nervoza Jeruzalema i tamošnjeg vojnog vrha.

Da bi se Izrael ipak primirio, novoimenovani američki državni tajnik Anthony Binken izjavio je kako će SAD tražiti širi i dugoročniji sporazum s Iranom, kao i način za rješavanje “raketnog problema” (razvoja iranskih balističkih raketa srednjeg i dugog dometa) i da će to učiniti zajedno sa svojim saveznicima. „Ali mislim da je to još daleko“, kazao je Blinken.




Ovdje je bitno spomenuti kako je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prije dva dana izjavio kako je Rusija spremna posredovati između Teherana i nove američke administracije s ciljem pronalaska zajedničkog prihvatljivog rješenja koje bi vratilo SAD u sporazum o iranskom nuklearnom programu (i time Iranu skinuli breme sankcija), ali i zadovoljilo sve sigurnosne aspekte, uključno i brige Izraela koje on u tom smislu ima.

Ako itko može primorati Teheran za sjedanje za pregovarački stol s Washingtonom onda je to Moskva. Ali ona to sigurno neće htjeti činiti badava pa će na Washingtonu biti odluka, isplati li mu se u geopolitičkom smislu takav angažman s Moskvom ili ne? Jer SAD i Rusija upravo su se dogovorile o produljenju ugovora o strateškom nuklearnom naoružanju (START) na dodatnih 5 godina, pa je pitanje kako bi u smislu imidža (Rusija je u američkoj politici, medijima i javnosti „sotonizirana“ do krajnjih granica) ali i vanjskopolitičkih strategija nove Bidenove administracije (u kojoj baš i nema previše „simpatija“ prema Rusiji,) novi aranžman s Putinom izgledao u očima javnosti, ali i onih, poput (i prije svega) Trumpa, koji su za pokušaj suradnje s Rusijom donedavno i već godinama bili optuživani i proganjani poput vještica u srednjem vijeku. Ali Biden je “dijete” establishmenta i mainstreama pa mu je time i puno veći manevarski prostor nego što je bio zadan njegovom prethodniku.

Komentari

komentar





loading...

You may also like