Kina od Rusije očekuje da je uključi u upravljanje Arktikom

Rusija je prošli tjedan od Islanda  preuzela dvogodišnje predsjedanje Arktičkim vijećem, u kojem, osim te dvije zemlje, sudjeluju još i Kanada, SAD, Norveška, Švedska, Danska i Finska. Želju da sudjeluje u upravljanju arktičkom zonom ne skriva niti još jedna država – Kina, koja, međutim, fizičkog dodira s tom regijom, za razliku od spomenutih zemalja – nema. Međutim, Kinu prije svega interesiraju zajednički projekti s Rusijom (energetski, prometni, …), kao i osiguranje plovidbe Sjevernim morskim putom kao daleko najkraćom rutom koja povezuje azijski daleki istok s Europom.

Kineski medij Huangqiu Shibao (Global Times) navodi kako Peking očekuje da će u vrijeme vođenja Arktičkog vijeća Moskva otvoriti nove mogućnosti za Kinu u smislu njenog sudjelovanja u upravljanju arktičkom regijom.

Sasvim je moguće da će tijekom predsjedavanja Ruske Federacije Arktičkim vijećem regija ponovno postati središte sukoba između Sjedinjenih Država i Rusije, ističu kineski analitičari.

Dalje se navodi kako se Rusija nada uspostaviti regionalne i međunarodne odnose putem platforme Arktičkog vijeća. U pozadini rastućih napetosti između Rusije i Zapada, Moskva je uvijek isticala kako je Arktik jedna od rijetkih tema o kojoj Rusija i Sjedinjene Države mogu voditi učinkovit dijalog. Postajući predsjedateljicom Arktičkog vijeća, Rusija ne samo da može stvoriti uvjete za ublažavanje odnosa sa zapadnim zemljama, već i pomoći povećati broj poluga utjecaja koje Moskva ima u pregovorima s Washingtonom, navodi kineski medij.

“Rusija želi koristiti mehanizam Arktičkog vijeća za jačanje vlastitog razvoja na Sjevernom polu. Dnevni red Arktičkog vijeća koji je formulirala Rusija usmjeren je na održavanje i maksimiziranje interesa ruskog Arktika”, naglašava se dalje.

Istodobno, skreće se pozornost na činjenicu da je „Arktičko vijeće trenutačno najutjecajniji mehanizam regionalnog upravljanja Sjeverom“, ali ipak „nije zrela međunarodna ili regionalna organizacija i ima očite nedostatke u uvjetima upravljanja, snazi političke reakcije i sposobnosti izvođenja”.




Autori navode da su posljednjih godina problemi militarizacije i sigurnosti u arktičkoj regiji postali sve brojniji. Međutim, sukladno trenutnim propisima Arktičkog vijeća, vojna i sigurnosna pitanja nedvosmisleno su isključena s dnevnog reda za rasprave, navode kineski analitičari.

“Klimatsko zagrijavanje ojačalo je položaj Arktika u globalnim geopolitičkim, ekonomskim i strateškim područjima sigurnosti. Uvjeti za sudjelovanje Kine u upravljanju Arktikom vrlo su teški. Organizacijske mjere i planovi Rusije tijekom njezinog predsjedavanja Arktičkim vijećem otvorit će Kini nove mogućnosti za sudjelovanje u upravljanju regijom Sjevernog pola ”, navode kineski analitičari, oslanjajući se pri tom na činjenicu da suradnja između Kine i Rusije u okviru Arktičkog vijeća “ima čvrsto političko jamstvo”. Dvije zemlje imaju zajedničke interese u razvoju Sjevernog morskog puta i održavanju sigurnosti i stabilnosti u regiji.





Ovdje treba naglasiti kako su Sjedinjene Države ozbiljno zabrinute kineskim dolaskom na Arktik. Ali treba imati u vidu kako i Japan s velikim očekivanjima promatra tu regiju koja i njemu otvara mogućnosti za brži i jeftiniji pristup europskom tržištu od onog kojeg sada ima kroz korištenje Sueskog kanala (Tokio u tom smislu za sada najviše koči geopolitika odnosno činjenica da ipak u znatnoj mjeri mora slušati signale koje po tom pitanju odašilje Washington). Osim Japana, i još neke važne zemlje traže svoje mjesto, prije svega u ruskim energetskim projektima u zoni Arktika, poput Indije i Saudijske Arabije. Francuski i svjetski energetski div Total već je od ranije aktivno uključen kao dioničar u ruskom projektu LNG Yamal i td. i td.

Globalno zatopljenje, čini se, upravo Rusiji otvara najviše perspektiva geopolitičkog karaktera s kojima će Moskva itekako kalkulirati.

 

Komentari

komentar




You may also like