Je li hrvatska vlada mogla i morala učiniti više u zaštiti jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH, poglavito oko izbornog zakona?
Pitanje je to koje smo u našoj anketi, na naslovnici portala Geopolitika News postavili prije tri tjedna, zaključno s danom 23. kolovoza.
Naravno, pitanje nije postavljeno slučajno, već je bilo plod aktualnih političkih okolnosti, preciznije – kulminacije političke borbe koja se odvijala između predstavnika triju konstitutivnih i (formalno) jednakopravnih naroda u BiH: Bošnjaka, Srba i Hrvata (redoslijed nabrajanja prema udjelu pojedinog naroda u ukupnom broju stanovništva, počevši od najvećeg), kao i zainteresiranih vanjskih čimbenika odnosno silnica.
Međutim, od tada pa do danas, slobodno se može reći, ta kulminacija ne samo što nije završila, već je stanje još kaotičnije, dok visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt sve više djeluje nemoćno – ni sam ne znajući treba li se (linijom manjeg otpora) prikloniti sve agresivnijoj bošnjačkoj unitarističkoj koncepciji budućnosti zemlje i tako u relativnom miru (daleko od pripadnika ostalih dvaju naroda koji su u Sarajevu ipak ogromna manjina) odraditi svoj mandat, slično kako su to često činili i dosadašnji visoki predstavnici; ili pak treba čvrsto „udariti šakom po stolu“ i po onoj poznatoj (iz doba Stipe Šuvara) konačno reći „popu pop a bobu bob“ (naravno, ne sa Šuvarovim epilogom).
Nas, naravno, najviše zanima sudbina hrvatskog naroda u BiH. Ne samo s obzirom na tamošnju, ustavom te zemlje zajamčenu njihovu konstitutivnost i ravnopravnost (koja se potvrđuje i međunarodno važećim Daytonskim sporazumom), već i ustavne obveze Republike Hrvatske u njihovoj zaštiti, a najviše zbog geostrateškog značaja opstojnosti Hrvata u BiH u odnosu na samu Hrvatsku, prije svega njen jug koji nema nužne kontinentalne strateške dubine.
U tom kontekstu presudnu ulogu u zaštiti legitimnih interesa BiH Hrvata, a time i Republike Hrvatske trebao bi imati naš državni vrh (i nitko drugi!), prije svega Vlada RH koja je i najviše izvršno tijelo u zemlji.
To je i bio glavni pokretač za spomenuto anketno pitanje, kako bi se doznalo što o tome misle naši čitatelji, kojih, osim u Hrvatskoj, sve veći broj ima i u regiji pa i izvan nje.
Evo kako su na anketno pitanje oni i odgovorili:
Da je hrvatska vlada mogla i morala učiniti više po pitanju zaštite jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH smatra 1472 sudionika ankete ili njih 71.70%.
Hrvatska vlada nije mogla i morala učiniti više smatra njih 176 (8.57%); dok je broj onih koje za to pitanje nije briga iznosio 405 glasova ili 19.73%.
Rezultati ove ankete, dakle, nikako ne idu u prilog aktualnoj vladi premijera Andreja Plenkovića koja tvrdi kako je učinila i dalje čini sve što je moguće u zaštiti legitimnih interesa hrvatskog naroda u BiH, a s obzirom kako daleko najveći broj sudionika ankete smatra da je ona mogla i morala učiniti više (njih čak gotovo 72 posto).
S druge strane aktivnosti vlade u tom smislu pozitivno ocjenjuje svega nešto više od 8,5 posto sudionika ankete.
Bilo bi, naravno, zanimljivo vidjeti i pokazatelje nacionalne i državne pripadnosti sudionika ankete, i njihovo opredjeljenje za pojedinu od ponuđenih opcija. Ali to je već puno bliže znanstvenom pristupu istraživanja javnog mišljenja, odnosno institutima ili agencijama koje se time profesionalno bave, u odnosu na ankete medijskoga tipa kakva je i ova. Ali i bez toga sigurno je dostatno relevantna.
