Borell ljut na Putina jer je ruska vojska uništila veliki terminal za žito u Nikolajevu

To su prevažne stvari da bi ih Moskva bilo kome prepustila i to nakon onakvih dugih i krvavih borbi kakve su vođene za grad Mariupolj. Drugim riječima – u Ukrajini nas sasvim sigurno čeka dugo i vruće ljeto, i na vojnoj i na političko-diplomatskoj razini

Visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije Josep Borrell osudio je ruski napad projektilima na ukrajinski terminal za žitarice u južnom lučkom gradu Nikolajevu prošlog vikenda, kazavši kako će to dodatno otežati globalnu krizu sa hranom, izvješćuje medij Al Jazeera Balkan.

Ruske snage uništile su drugi najveći terminal za žito u Ukrajini, u Nikolajevu, tvitao je Borrell.

“U svjetlu takvih izvještaja, dezinformacije koje širi Putin odbacujući krivnju postaju sve ciničnije”, dodao je šef diplomacije EU.

Ovoj vijesti dodali bismo slijedeće:





grad Nikolajev je administrativno sjedište, luka i brodogradilište istoimene ukrajinske regije. Smješten je na obali Crnog mora između Odese na zapadu i hersonske regije na istoku. Ova potonja, skupa s gradom Hersonom u rukama je ruske vojske gotovo od samog početka ruske vojne intervencije u toj zemlji. Otpor ukrajinske vojske u toj regiji gotovo da i nije postojao jer se ona brzo povlačila pred prodorom ruskih snaga koje su nadirale uglavnom s poluotoka Krima.

Nova proruska vojno-civilna uprava hersonske regije već je uvela rubalj, kao platno sredstvo ravnopravno s grivnom, otvorila podružnice ruskih banaka i priključila telefonske i internet linije iz Ruske Federacije nakon što je Kijev isključio internet i obustavio isplate mirovina tamošnjim stanovnicima nakon što je instalirana nova vojno-civilna uprava. Ona je, također, počela s izdavanjem ruskih putovnica (preciznije, podnošenjem zahtjeva građana za njihovo dobivanje, a rok čekanja na rješavanje zahtjeva je otprilike 3 mjeseca) pri čemu se građani prethodno ne trebaju odricati ukrajinskog državljanstva.

Ruski televizijski mediji već nekoliko dana prikazuju priloge s dugačkim redovima stanovnika Hersona koji strpljivo stoje u redu za podnošenje zahtjeva pred službenim uredom, pri čemu anketirani građani potvrđuju kako se ovaj proces odvija isključivo na dragovoljnoj osnovi – tko želi može dobiti rusko državljanstvo sa ili bez onog ukrajinskog, ili ga uopće ne mora tražiti.

Prema pojedinim izjavama visokih ruskih dužnosnika, oko statusa regije Herson, susjedne regije Zaporožje i Donbasa (samoproglašenih država DNR i LNR) neće biti pregovora s Kijevom, o čemu smo danas ranije već izvijestili.




Tu je već posve očito kako Moskva za iste regije više ne vidi mogućnost stavljanja pod bilo kakvu središnju upravu Kijeva – čak i u smislu dodjeljivanja istima najšire autonomije (za DNR i LNR je to bilo jasno još i ranije, kada je Moskva priznala njihovu državnost i dva dana kasnije na njihov formalni zahtjev pokrenula vojnu operaciju za „oslobađanje DNR-a i LNR-a“, uz već poznate dodatke o „denacifikaciji i demilitarizaciji“ Ukrajine – kao svoja tri ključna vojno-politička cilja).

Zanimljivo je već i kako se sa strane Zapada sve glasnije čuju izjave pojedinih političara koje de facto govore u prilog navedenog, uz konstataciju, da se traži da se o statusu spomenutih regija (tu oni dodaju i DNR i LNR, pa čak i Krim) prethodno provede referendum pod nadzorom međunarodne zajednice.

Rusija također otvoreno spominje mogućnost referenduma, čak već u srpnju, za hersonsku i zaporošku regiju, ali, naravno, bez Donbasa i Krima što je za nju svršena stvar i oko čega više nema nikakve rasprave. To spada u sferu tzv. real-politke (faktičko stanje stvari koje je u praksi dugoročno nepromjenjivo i oko kojeg nema potrebe za diplomatskim iscrpljivanjima zbog čega se ono izbjegava službeno pokretati i od strane onih koji takvo stanje ne prihvaćaju ili mu se čak deklarativno i snažno protive). Pri tom je jasno kako Moskva sigurno neće taj proces ostaviti bez svog nadzora tj. dozvoliti da odlučujuću riječ o uspjehu ili neuspjehu referenduma imaju predstavnici međunarodne zajednice. I jedna i druga regija za Rusiju su od krajnje strateške važnosti: poluotoku Krimu osiguravaju nužnu stratešku dubinu i opskrbu pitkom vodom Velikim kanalom – iz rijeke Dnjepar (hersonska regija);, a s druge strane Krim teritorijalno povezuju (zaporoška regija) s Mariupoljom odnosno DNR-om i dalje s teritorijem Ruske Federacije.

To su prevažne stvari da bi ih Moskva bilo kome prepustila i to nakon onakvih dugih i krvavih borbi kakve su vođene za spomenuti grad Mariupolj.

Drugim riječima – u Ukrajini nas sasvim sigurno čeka dugo i vruće ljeto, i na vojnoj i na političko-diplomatskoj razini.

Moskva s Kijevom neće pregovarati o statusu regija Herson i Zaporožje

Komentari

komentar

You may also like