Foto: preuzeto s portala aljazeera.com
Politika američke administracije vezano uz tursku vojnu operaciju „Izvor mira“ na sjevero-istoku Sirije najblaže rečeno je proturječna. Naime, 6. listopada, nakon telefonskog razgovora Trump-Erdogan Bijela kuća je objavila kako se neće suprostavljati turskoj intervenciji ali da u njoj neće sudjelovati i da će povući američke vojnike iz tog dijela Sirije. Međutim, kada je turska operacija počela 9. listopada, očito pod pritiskom američke oporbe i javnosti, kao i europskih saveznika Donald Trump se iznenada prometnuo u zaštitnika sirijskih Kurda i zauzeo oštru protutursku politiku, zatraživši žurno uvođenje sankcija protiv Ankare i njezino zaustavljanje vojnih operacija ili će „uništiti tursko gospodarstvo“.
Međutim taj nagli, „kopernikanski obrat“ američkog predsjednika nije zaustavio i sprječio daljnje kritike iz redova Demokratske stranke. O tome svjedoći i sinoćnja debata demokratskih kandidata za predsjedničke izbore, održana u saveznoj državi Ohio. Oni su redom osudili Donalda Trumpa zbog njegove odluke o povlačenju američkih vojnika iz sjevero-istočne Sirije i za neposrednu ugrozu američkih saveznika – sirijskih Kurda, zbog čega je povećao ulogu i značaj Rusije.
Trumpov glavi suparnik i mogući kandidat demokrata u utrci za Bijelu kuću iduće godine, Joe Biden, izjavio je kako bi on, kada bi bio predsjednik SAD-a, zaštitio sirijske Kurde i američke vojnike zračnim snagama. Istodobno je Trumpov potez u svezi Kurda nazvao „najsramotnijim postupkom bilo kojeg predsjednika u suvremenoj povijesti s gledišta vanjske politike“.
Kongresmenka s Hawaja Tulsi Gabbard, veteranka rata u Iraku, iako se zauzela za završetak američkog sudjelovanja u ratnim operacijama u inozemstvu (što je i Trumpova službena retorika), na Trumpa se obrušila još snažnije, kazavši, kako je „na rukama Donalda Trumpa krv Kurda“, ali i da „tako postupaju mnogi političari iz obiju stranaka koji su podržavali rat i smjenu režima u Siriji, počevši od 2011. godine“.
Zanimljive su bile i riječi demokratske kandidatkinje i senatorice iz države Massachusetts Elizabeth Warren, koja se također, kao i Trump, zauzela za završetak američke vojne nazočnosti na Bliskom istoku. „Mislim kako mi moramo otići s Bliskog istoka. Ne mislim da naša vojska treba biti na Bliskom istoku.“
Dakle, nakon sinoćnje debate američkih demokratskih kandidata za predsjedničke izbore mogu se primjetiti dvije bitne stvari: jedinstvena osuda Donalda Trumpa za njegovu vanjsku politiku (što je, naravno, očekivano); i drugo, velika sličnost njihovih stavova s tim istim Donaldom Trumpom u pogledu potrebe za završetkom američkog vojnog miješanja u ratne sukobe u svijetu, uključno i na Bliskom istoku.
To ukazuje na ono što smo na portalu Geopolitika News već u više navrata naglašavali: središta moći američke politike, koje u ovom trenutku predstavlja Donald Trump, odredila su posve novu američku doktrinu koju Trump upravo provodi – od Afganistana do Sirije, i tamo se neće zaustaviti. Ona sadrži odustanak od „demokratizacije“ svijeta i američkog vojnog svrgavanja ili uništavanja ovih ili onih nepoćudnih režima ili organizacija, kao i sudjelovanja u ratovima američkih saveznika radi ostvarenja njihovih interesa (upravo je to bilo i temelj vanjskopolitičkog programa u predizbornoj kampanji Donalda Trumpa 2016.g.). Dakle, SAD će nastaviti svojim saveznicima i partnerima isporučivati oružje, uključno i ono najsuvremenije. Štoviše, za kupnju američkog oružja Washington će vršiti snažne pritiske. Ali ako žele ratovati – američki će saveznici i partneri u budućnosti to morati činiti sami, bez sudjelovanja američkih vojnika. Jer ako su postavke iz spomenute „Trumpove“ nove vanjskopolitičke doktrine dio programa i demokratskih kandidata za Bijelu kuću (što je bilo vidljivo sinoć) onda je i jasno kako je ta doktrina definitivno usvojena i da će nastaviti svoj kontinuitet i operacionalizaciju bez obzira tko slijedeće godine bude zasjeo u udobnu ali i vruću „glavnu fotelju“ najmoćnije zemlje svijeta.
Komentari
