Erdogan kao posrednik između Moskve i Kijeva. Kome to odgovara?

Erdogan se, sa svoje strane, očito želi prometnuti u ključnog državnika i posrednika, koji ima dobre odnose s obje strane u sukobu, nekako slično kako se Putin postavio pri rješavanju sukoba između Armenije i Azerbajdžana u Nagorno Karabahu (tamo je Turska bila otvoreno na strani Azerbajdžana, a u Ukrajini je Rusija otvoreno na strani proruskih regija na istoku)

Turska se zalaže za najranije moguće mirno rješavanje razlika između Rusije i Ukrajine, izjavio je u nedjelju, 11. travnja, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

“Jučer smo se sastali s predsjednikom Ukrajine. Želimo da što prije riješe svoje sporove (Ukrajina i Rusija) mirnim putom i činimo napore u tom smjeru”, izjavio je Erdogan čije riječi prenose turski mediji.

Turski čelnik također je kazao kako je njegova zemlja spremna pružiti “potrebnu potporu” za rješavanje sukoba na istoku Ukrajine na temelju sporazuma iz Minska.

Erdogan je izrazio nadu da će “alarmantna eskalacija završiti što je prije moguće, prekid vatre se održati i sukob razriješiti dijalogom temeljenim na sporazumima iz Minska”. “Spremni smo pružiti svu potrebnu potporu u tom pogledu”, dodao je turski vođa.

Podsjećamo: Erdogan je dan prije sastanka s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Ankari, telefonski dugo razgovarao s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom, a teme tog razgovora bile su Ukrajina, Nagorno Karabah, Sirija i Libija. I Putin, kao sada i Erdogan, učestalo naglašava kako je sporazum iz Minska jedini mogući način za rješavanje problema na istoku Ukrajine. Što se tiče pokreta ruskih trupa uz granice s Ukrajinom Putin to naziva nužnom reakcijom koju bi poduzela bilo koja država suočena s nestabilnom regijom u svom susjedstvu, ali i otvoreno kaže kako će ruska vojska intervenirati ako dođe do vojnog pokušaja rješenja problema u Donbassu i njegove „srebrenizacije“ od strane vlade u Kijevu, koju je optužio za rast napetosti.





Erdogan se, sa svoje strane, očito želi prometnuti u ključnog državnika i posrednika, koji ima dobre odnose s obje strane u sukobu, nekako slično kako se Putin postavio pri rješavanju sukoba između Armenije i Azerbajdžana u Nagorno Karabahu (tamo je Turska bila otvoreno na strani Azerbajdžana, a u Ukrajini je Rusija otvoreno na strani proruskih regija na istoku).

Naravno Erdogan je svjestan do koje mjere može ići u svom posredništvu pa je, tako, jedno ono što on govori na susretima s ukrajinskim dužnosnicima i kada redovito spominje kako Turska ne priznaje rusku aneksiju Krima, dok je nešto posve drugo  u njegovim susretima s ruskim političarima, kada, isto tako redovito, o temi Krima šuti.

Sve su to logične i razumljive stvari promatrajući s gledišta visoke politike, kao što je i logično razmatrati Erdogana kao vrlo mudrog (netko će reći lukavog) političara, koji spretno „plete mrežu“ s ciljem ostvarenja turskih geopolitičkih interesa i u regiji i u svijetu.





I da se vratimo predmetnoj vijesti: uopće nije isključeno da je Putin suglasan s Erdoganovim posredovanjem između Moskve i Kijeva. Njemu je prihvatljivije da tu ulogu preuzme osoba (Erdogan) s kojom on održava normalan dijalog i suradnju (neovisno o različitim pogledima po nizu problema u svijetu), nego Zapadni lideri za koje zna da imaju otvorenu proukrajinsku poziciju i s čijim državama (ili EU, kao cjelinom) Rusija već dugo ima vrlo opterećujuće pa i ozbiljno poremećene odnose.

Tko zna, možda je na takvu ulogu – Erdogana kao posrednika – pristao i sam Zelenski i to „potaknut“ od nekih drugih, puno jačih igrača? Geopolitika je krajnje složena „igra“ i najčešće vrlo tajanstvena po pitanju odabira metoda kojima se koriste igrači koji u njoj aktivno sudjeluju.

Komentari

komentar

You may also like