Grenland odgovorio Trumpu: Mi nismo na prodaju!

Foto: preuzeto s web stranice Hrvatska enciklopedija

Grenland – autonomni teritorij danskog kraljevstva, ne može se jednostavno stavljati na prodaju, izjavilo je u petak, 16. kolovoza, Ministarstvo vanjskih poslova Grenlanda.

Grenland je u sastavu Danske, ali ima svoje Ministarstvo vanjskih poslova. Upravo je ono brzo reagiralo na najnovije najave američkih i britanskih medija o razmišljanjima američkog predsjednika Donalda Trumpa vazano uz kupnju Grenlanda od strane SAD-a zbog geopolitičkih razloga i bogatih prirodnih resursa (vidi poveznicu ispod teksta). „Grenland je bogat takvim vrijednim resursima poput ruda, čiste vode i leda, ribljih vrsta, bioresursa, obnovljive energije. To je nova zona za ekstremni turizam. Mi smo otvoreni za biznis, ali se ne prodajemo“, objavilo je MVP Grenlanda.

I danski političari s nevjericom i kritikom osvrnuli su se na priopćenja o Trumpovim planovima, ali vlada u Kopenhagenu još nije reagirala, kao niti njezina nova premijerka iz redova socijaldemokrata  Mette Frederiksen.

Glavnina od ukupno 56 tisuća stanovnika najvećeg otoka na svijetu – Grenlanda – živi na njegovoj,  fjordovima prebogatoj obali, na kojoj nema leda. Međutim vanjsku politiku otoka, kao i pitanja njegove sigurnosti određuje Danska, neovisno o službenom postojanju grenlandskog MVP.
Danska i SAD su 1951. godine sklopile sporazum u sferi obrane, koji Amerikancima omogućuje korištenje tamošnje zrakoplovne baze Thule, smještene na sjeveru Grenlanda.

Mnogi analitičari smatraju kako se bit najnovijeg odgovora Grenlanda krije jedino u cijeni. SAD su 1917. g. za 25 milijuna dolara kupile tadašnju Dansku Zapadnu Indiju – dansku koloniju u arhipelagu Mali Antili, istočno od Portorika. Ona je nakon toga dobila naziv Američki Djevičanski otoci.

Nakon Drugog svjetskog rata, 1946. g. 33. američki predsjednik Harry Truman predložio je Kopenhagenu američku kupnju Grenlanda za 100 milijuna dolara, ali je dobio negativan odgovor. Hoće li Trump, koji početkom rujna odlazi u posjet Danskoj ovoga puta predložiti „adekvatnu“ cijenu (ukoliko to uopće i bude predmet službenih razgovora, ali je znakovito da se ova vijest pojavila u medijima upravo uoči njegovog planiranog posjeta Kopenhagenu) ostaje tek za vidjeti. Danski političari i tamošnja javnost sigurno su protiv takvoga posla, ali je svakako simptomatična šutnja nove premijerke i njene vlade. Pri tome je vrlo važno napomenuti i kako su u zoni Grenlanda pronađena nalazišta nafte i plina. A to je važano kako za Trumpa i američke energetske tvrtke, tako još i više i za Dansku i Europsku uniju čiji je ona dio. U svakom slučaju uskoro ćemo doznati hoće li se Danska ponašati poput Carske Rusije kada je Amerikancima prodala svoj dotadašnji teritotrij Aljasku „za šaku dolara“. U današnjim globalnim geopolitičkim okolnostima (kao i u onim hladnoratovskim, iz doba SSSR-a) nije teško pretpostaviti što bi danas za Rusiju značilo da u potpunosti kontrolira „istočna vrata“ u Arktik tj. Beringov prolaz, a da ne govorimo o tome kako bi (da nije prodala Aljaksu), osim što je europska i azijska, sada bila i američka država – dakle – država na čak tri kontinenta. Naravno da Danska nema niti približno slične vanjskopolitičke ambicije ili aspiracije onim američkim ili ruskim, ali nikada se ne zna što donosi budućnost i što se sve u svijetu može promijeniti, za što je slučaj s ruskom prodajom Aljaske i ponajbolji primjer. Jer Grenland je ipak nešto sasvim drugo od malog otočnog arhipelaga u Karipskom moru.

Grenland kao Trumpova nova nekratnina!

 

0 komentara

You may also like