Guaido priznao: puč u Venezueli propao zbog slabe potpore vojske; nada je u intervenciji SAD-a

U intervjuu američkom mediju The Washington Post, samoproglašeni predsjednikVenezuele Juan Guaido priznao je kako je pokušaj svrgavanja aktualnog predsjednika Nicolasa Madura propao zbog nedostatne potpore tamošnjoj oporbi od strane venecuelanske vojske.

Prema Guaidovim riječima, on je „računao na predaju predsjedničkih ovlasti“ od strane Madura zbog „velikog prijelaza vojske na svoju stranu“, međutim, preračunao se i do toga nije došlo. Pri tom Guaido nije isključio da bi prihvatio intervenciju SAD-a protiv njegove zemlje, ukoliko bi takav prijedlog stigao iz Washingtona.

„Hvala za takvu varjantu, mi ćemo procijeniti takav prijedlog i, moguće, razmotriti ga u parlamentu, kako bi se ta kriza riješila. Ako to bude potrebno, moguće je da ga odobrimo“, izjavio je Guaido u intervjuu WP.

Podsjećamo: Juana Guaida su predsjednikom Venezuele priznale SAD i većina latinskoameričkih država, kao i većina članica EU, dok iza aktualnog predsjednika stoje Meksiko, Kuba, Nikaragva, Bolivija, Urugvaj, Rusija, Kina, Iran, Turska i Sirija. Guaido je otvoreni „igrač“ Washingtona i, zapravo, vršitelj dužnosti američkih poteza prema toj zemlji, pokrenutih krajem siječnja ove godine, kada je Bijela kuća protiv Venezuele uveela ekonomske sankcije i otvoreno zatražila Madurov odlazak s vlasti, a za njegovog privremenog nasljednika imenovala Juana Guaida. Teško gospodarsko i socijalno stanje u toj karipskoj zemlji od tada se još više pogoršalo: uslijedili su iznenadni nestanci električne energije gotovo u cijeloj zemlji zbog sabotaža u tamošnjim postrojenjima, prije svega nad električnim vodovima koji kroz šumske predjele vode od jedne od najvećih hidrocentarla na svijetu „Simon Bolivar“, koja osigurava oko 80% električne energije za Venezuelu; zaredali su masovni prosvijedi oporbenih pobornika u tamošnjim gradovima, kao i sve češće otvorene prijetnje američkom vojnom intervencijom. Sve to skupa samo dodatno destabilizira ionako teško stanje u zemlji, ali i regionalne i globalne geopolitičke odnose  s obzirom da iza Madura stoje latinskoameričke zemlje koje sa SAD-om imaju vrlo složene pa i otovreno neprijateljske odnose, kao i politički stavovi ali i praktični potezi Moskve i Pekinga, usmjereni na pomoć vladi u Caracasu.

S druge strane, izjave ovakvoga tipa Juana Guaida, u svezi moguće američke intervencije u Venezueli, trebaju se iščitavati isključivo kao nastojanja Washingtona za iznalaženje međunarodno-pravnog uporišta za vojnu intervenciju. Nju Sjedinjene Države ne žele i neće izvesti po obrascu one vjetnamske – samostalne i obojene ideološkim sukobom između demokracije i komunizma, jer bi time stvorile neugodne i opasne geopolitičke perspektive za davanje mogućnosti da se na isti način ponašaju i drugi globalni igrači na njima interesantnim kriznim žarištima. Washingtonu, zato, treba ili odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a za vojnu intervenciju (što nikako ne može dobiti, ne samo zbog sigurnog veta od strane Rusije i(li) Kine, već zato što se tome protivi većina članica tog međunarodnog tijela), ili službeni poziv venezuelanske vlade za intervenciju (kako je to učinio službeni Damask, zatraživši intervenciju Rusije u Siriji). Venecuelanska oporba to želi postići dobivanjem dvotrećinske većine u parlamentu (u kojem ona ima većinu i čiji rad Maduro osporava, zbog čega je uspostavio paralelnu instituciju – njemu odanu Ustavotvornu skupštinu). Dakle, krajnje zapetljana situacija zbog koje će buduće odluke tih tijela suprostavljene globalne strane moći iščitavati onako kako to njima odgovara. Hoće li zato doći do nekakvih zakulisnih riješenja, prije svega kroz prešutni dogovor na relaciji Moskva-Washington, i je li prekjučerašnji, iznenadni telefonski razgovor Putin-Trump na američku inicijativu bio tome usmjeren, vrlo je teško reći, ali sve će se vrlo brzo doznati iz praktičnih poteza dviju vojnih velesila.

 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like