Gube li SAD utrku s vremenom? „Huawei“ počeo proizvodnju bez dijelova iz SAD-a

Američki trgovinski rat protiv Kine sasvim sigurno ima pozitivne kratkoročne učinke po američko gospodarstvo, ali na duge staze on je vrlo rizičan upravo po same Sjedinjene Države. Mnoge američke tvrtke, poglavito mega-kompanije, prije svega one iz sfere IT tehnologije, na golemom kineskom tržištu godinama su ostvarivale enormne prihode. O tome najbolje svjedoči i slijedeća vijest, objavljena od strane američkog medija The Wall Street Journal.

Naime, kineski tehnološki div Huawei počeo je proizvodnju mobilnih uređaja, u kojima više nema dijelova proizvedenih u SAD-u. Tu je vijest WSJ objavio pozivajući se na izvješće UBS i Fomalhaut Techno Solutions.

Prije uvođenja carina i sankcija ta se kineska IT tvrtka koristila komponentama američkih viskotehnoloških tvrtki Qorvo, Skywork i Broadcom. Međutim sada su te komponente zamijenili proizvodi kineske tvrtke Hisense i japanske Murata. U stvari, potpuno su zamjenjeni američki dijelovi u baznim stanicama 5G i smartfonu Mate 30 Pro. Jedini američki proizvod u smartfonu ostao je Googleov OS Android, ali Huawei će i njega s vremenom zamijeniti vlastitim operativnim sustavom HarmonyOS koji je već gotovo dovršen.

Podsjećamo: Huawei se od svibnja ove godine nalazi pod udarom američkih sankcija. Kako je svojedobno izvijstio The New York Times, predsjednik SAD-a Donald Trump tu kinesku mega-kompaniju nastoji koristiti kao sredstvo pritiska na Peking, usmjereno k postizanju novog  trgovinskog sporazuma sukladno američkim interesima. Zbog toga su Huawei i druga najveća kineska IT tvrtka ZTE stavljene na tzv. crni spisak tvrtki koje predstavljaju „ugrozu po američku nacionalnu sigurnost“, temeljem čega je američkim IT tvrtkama zabranjena poslovna suradnja s njima. Međutim, primjena zabrane te suradnje je ubrzo privremeno odgođena, kao što je privremeno odgođena i zabrana poslovanja Huaweia i njegovih tvrtk-kćeri u SAD-u tj. na američkome tržištu.

Na kraju se može, a vjerojatno i hoće dogoditi (što potvrđuje i predmetna vijest) da će američke IT tvrtke koje surađuju s kineskim tehnološkim divovima izgubiti svoje poslove jer će njihova mjesta zauzeti bilo kineski bilo nečiji drugi igrači. Jer postizanje brzog, dugoročnog i sveobuhvatnog američko-kineskog trgovinskog sporzuma, kako je to na početku zamislio predsjednik Donald Trump, više uopće i nije opcija o kojoj  se razgovara. U najboljem slučaju potpisat će se samo njegova prva faza iako je i oko toga „zapelo“ usprkos donedavnim optimističkim najavama s obiju strana.



Čini se kako je Kina jednostavno odlučila prihvatiti rizike po svoje gospodarstvo iz trgovinskog rata sa SAD-om i sačekati rezultat slijedećih američkih predsjedničkih izbora početkom studenoga iduće godine, u nadi da će Trumpa poraziti netko od demokratskih kandidata. A ako se to i ne dogodi, s Trumpom se i nakon toga može postići sporazum – logika je, kojom se, vjerojatno, rukovodi kineski državni vrh. Nešto slično upravo je jučer u Londonu najavio i sam Donald Trump, kazavši, kako se sporazum s Kinom može postići i nakon izbora. Koliko je takav scenarij po njega povoljan s obzirom na predizbornu kampanju koja je u punom zamahu, ali i pokrenuti proces njegova opoziva – prosudite sami. Jer kroz postizanje po SAD povoljnog trgovinskog sporazuma s Kinom Trump bi po oponente i suparnike postao nedodirljiv i nezaustavljiv u nastojanju za svojim reizborom. A da bi mu Kina to i omogućila Trump bi Pekingu zasigurno morao dati velike ustupke. Međutim, to bi se onda kosilo s čitavom Trumpovom globalnom gospodarskom koncepcijom, ali i njegovom politikom „America First“ u kojoj dominira upravo protukineska retorika. Osim toga protukineska retorika Washingtona sve više dominira i u sferi globalne geopolitike, o čemu svjedoče i izjave uoči i s jučerašnjeg prvog dana summita NATO saveza u Londonu gdje se sve glasnije upozorava na novu veliku prijetnju po NATO – ovoga puta ne od Rusije (koja se u tom kontekstu niti ne spominje), već upravo Kine koja se NATO-u „ubrzano približava“, kako se izrazio njegov glavni tajnik Jens Stoltenberg.

Komentari

komentar

loading...

You may also like