Imperija uzvraća udarac: kao odgovor SAD-u na sankcije protiv „Sjevernog toka 2“, EU može zatvoriti sve njihove LNG projekte

Zbog velikog interesa javnosti Geopolitika News nastavlja pozorno pratiti finale duge i iscrpljujuće energetske i (geo)političke bitke između EU i SAD-a (naravno, uz više nego aktivno učešće Rusije), a koja se odnosi na ruski plinovod „Sjeverni tok 2“ koji se nalazi pred samim završetkom izgradnje. Radi se o plinovodu, koji će dnom Baltičkoga mora povezati rusku i njemačku obalu te će Njemačkoj i njoj susjednim zemljama osigurati dodatne, sigurne i cjenovno povoljne izvore prirodnoga plina, u količinama od 55 milijardi m3 godišnje (za usporedbu, prošloga tjedna otvoreni ruski i najveći plinovod na svijetu „Sila Sibira“, dug 3000 kilometara i namjenjen za kinesko tržište, ima kapacitet od 38 milijardi m3 plina godišnje).

Njemačkoj je taj plinovod prijeko potreban jer ona u idućih 10-15 godina planira potpunu obustavu korištenja ugljena kao energenta, a isto tako zatvara i sve svoje atomske centrale, s ciljem prijelaza na čišće izvore energije. Naravno, kada je riječ o potrebama strateškog osiguranja energetske neovisnosti i normalnog funkcioniranja sveukupnog gospodarstva, potpuni prijelaz na tzv. obnovljive ali i skupe – „zelene“ izvore energije, poput vjetra, sunca, biomase i td., nigdje u svijetu nije i nikada neće biti moguć, pa tako niti u Njemačkoj. Zato je jedina alternativa spomenutim „prljavim“ i(li) „opasnim“ energentima, logički, bio i ostao prirodni plin – i to nema nikakve veze s ovom ili onom njemačkom politikom, ovim ili onim njemačkim simpatijama prema pojedinim dobavljačima toga energenta i td. Jedini kriterij kojim se ozbiljne države, pa tako i Njemačka, u kreiranju svoje energetske politike vode, jesu: a) sigurna opskrba, i b) povoljne cijene. Trećega nema, ma koliko se geopolitika u strateška energetska promišljanja nastojala uplitati kao dominantan čimbenik. Ona to nikada ne može biti, a može poslužiti jedino kao pomoćno sredstvo za postizanje još povoljnijih ugovornih kondicija po kupca u odnosu na dobavljača. Jer glavni je zadatak osmišljavanja energetske politike svake zemlje očuvanje konkurentne sposobnosti njezinoga gospodarstva, a što je moguće jedino uz jeftinu energiju ili energiju koja nije skuplja u odnosu na onu kojom se služe konkurenti.

Međutim, „Sjevernom toku 2“ snažno se protive SAD, Poljska, pribaltičke države, kao i Ukrajina. A trenutačno je u tijeku prava „utrka s vremenom“: plinovod je pred samim završetkom svoje izgradnje (uz povoljne vremenske uvjete i sadašnju dinamiku polaganja plinovodnih cijevi on bi mogao biti dovršen oko Nove godine), a američki Kongres je u ponedjeljak, 9. prosinca, usvojio zakon o vojnom proračunu SAD-a za 2020.g. ((NDAA FY20) u kojemu je odobreno i uvođenje sankcija protiv tvrtki-sudionika u izgradnji toga plinovoda, kao i drugog ruskog plinovoda – „Turski tok“ (vidi poveznicu ispod teksta). Taj zakon još mora potpisati predsjednik SAD-a Donald Trump, u što nema sumnje, a budući da se odredbe o sankcijama prema spomenutim plinovodima nalaze u sklopu ovog zakona o nacionalnoj obrani, njihova primjena za Trumpa bi morala biti obvezujuća. On, navodno, nije sklon uvođenju ovih sankcija, zbog čega se unutar Kongresa nikada nije niti mogao postići konsenzus po tome pitanju te su sankcije na kraju „progurane“ unutar vojnog proračuna za iduzću godinu a ne kao samostalan zakon. Trump i State Department dovršetku „Sjevernog toka 2“ nastojali su se suprostaviti snažnim političkim pritiscima, prije svega na Berlin, korištenjem svojih „marioneta“ na istoku EU i naglašavanjem elementa o navodnoj europskoj prevelikoj energetskoj ovisnosti o Rusiji i posljedičnoj potrebi diversificiranja njezinih dobavnih smjerova, uglavnom kroz pojačani uvoz američkog ukapljenog (LNG) plina. S ciljem smirivanja uzavrelih strasti Njemačka i pojedine druge članice EU prihvatile su izgradnju novih ili korištenje već postojećih LNG terminala s ciljem povećanja uvoza američkoga LNG-a na europsko tržište, iako im to cjenovno ne odgovara s obzirom da je taj plin sada (i uvijek će biti), skuplji od plina koji stiže plinovodima. Njemačka je u tu svrhu čak pristala na izgradnju svoga novog LNG terminala za američki plin, ali, očito, za kongresmene u Washingtonu to nije bilo dovoljno.

A njemački i EU protuodgovor na američke sankcije, koje još nisu stupile na snagu, vjerojatno neće trebati dugo čekati. Barem ako je suditi prema riječima predsjednika utjecajnog i moćnog Istočnog vijeća nejmačke ekonomije (Ost-Ausschuss – Osteuropaverein der Deutschen Wirtschaft – OAOEV) Olivera Hermesa. On je u utorak, 10. prosinca, izjavio, kako će nove američke sankcije protiv ruskog plinovoda „Sjeverni tok 2“ udariti na suverenitet i energetsku sigurnost Europske unije. Kao odgovor EU može zatvoriti američke LNG projekte u Europi.

Američke sankcije usmjerene su protiv europskih tvrtki, europskih brodova-cjevopolagača, koji sudjeluju u plinskom projektu „Sjeverni tok 2“ („Nord Stream 2“), navedeno je na sajtu spomenutog njemačkog biznis-tijela



„Ako te sankcije stupe na snagu, to će biti direktni udar na suverenitet Europske unije“, upozorava Oliver Hermes, podsjećajući, kako je „Nord Stream 2“ od EU dobio sve potrebne dozvole i sva pravila nužna za eksploataciju. Nastojanja američkog utjecaja na EU nazvao je ne samo neprijateljskim činom, već i ugrozom po transatlantske odnose. Prema njegovu mišljenju američke sankcije mogu biti čak i ugroza za nastavak procesa normalizacije odnosa između Ukrajine i Rusije: „U Parizu su, zahvaljujući posredništvu njemačke kancelarke  i francuskog predsjednika, učinjeni prvi koraci prema smirivanju Istočne Ukrajine nakon mnogih godina ne činjenja. Nove sankcije SAD-a prijete tom mirnom riješenju, kao i sporazumu Rusije i Ukrajine o tranzitu prirodnoga plina (ugovor o tom tranzitu plina u EU kroz Ukrajinu završava 31. prosinca ove godine, a pregovori o novom intenzivno se vode posljednjih dana, op. ZM.).“

U Njemačkoj su zabrinuti kako bi ova američka odluka u kratkoročnom razdoblju mogla dovesti i do povećanja cijena energenata za europske potrošače. S tim u svezi Hermes je izjavio kako „tržišta moraju reagirati u skladu s napetostima“ i navodi slijedeće: „Mi to znamo iz sankcija SAD-a protiv ruskih proizvođača aluminija, objavljenih u travnju 2018.g. bez konzultacija s EU. Bilo je tako puno skokova cijena da su SAD obustavile te sankcije“. „Sankcije SAD-a, koje budu pokrenute bez konzultacija s EU i protiv izražene volje glavnih europskih saveznika, slomit će transatlantsko jedinstvo u pitanju sankcija, zagušiti EU i istovremeno nanijeti ogromnu štetu američkim projektima u Europi. Amerikanci žele prodavati ukapljeni plin u Europu – izgradnja terminala planirana je u Njemačkoj. Ako se stvori dojam da su američke sankcije protiv isporuka plina iz Rusije u EU nedobronamjerna konkurencija SAD-a, može biti razmotrena suradnja po američkim LNG projektima“, kazao je Oliver Hermes.

Na temu sankcija američkog kongresa protiv dva spomenuta ruska plinovoda osvrnuo se i ruski šef diplomacije nakon sinoćnjeg sastanka s američkim kolegom Mikeom Penceom i predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom. Izjavio je kako u Kongresu rade sve da zaustave „Sjeverni tok 2“ i „Turski tok“ ali da ništa neće dobiti.  „Kongres sada … želi učiniti sve kako bi razrušio naše (ruske i američke) odnose. Posao, započet Obaminom administracijom, nastavlja se. Ali mi smo navikli na takve napade, mi znamo kako na njih reagirati. Uvjeravam vas, kako se niti „Sjeverni tok 2“, niti „Turski tok“ neće zaustaviti“, kazao je Lavrov. Za razliku od Trumpove administracije, kongresmeni čine sve da naškode američko-ruskim odnosima.

Zoran Meter: Kongres izglasao sankcije protiv „Sjevernog toka 2“ i „Turskog toka“. Tama na horizontu!

 

 

Komentari

komentar

loading...

You may also like