Indija preuzima predsjedanje G20. Modijeve lijepe želje: realnost ili iluzija?

Zoran Meter

Velike i plemenite riječi premijera velike zemlje. Međutim, poučeni iskustvom i aktualnim globalnim geopolitičkim procesima vidjet ćemo što će Indija od svega ovog što je njezin premijer naznačio kao prioritete svog predsjedanja na kraju uspjeti i ostvariti

 

Nakon Indonezije, na čijem je otoku Baliju nedavno održan summit na vrhu grupe država G20, predsjedanje nad istom preuzela je Indija. Ogromna država i teritorijalno i po broju stanovnika, čije gospodarstvo ubrzano raste u vrijeme dok se veliki dio svijeta suočava s novom krizom uzrokovanom globalnim geopolitičkim tektonskim promjenama, a da se zapravo u potpunosti nije oporavilo niti od posljedica pandemije koronavirusa Covid-19.

Danas se na temu preuzimanja indijskog predsjedanja nad G20 i planovima New Delhija u tom smislu oglasio i premijer te zemlje Narendra Modi. Dio njegovih riječi prenosimo u nastavku teksta

„Prethodnih 17 predsjedanja G20 dalo je značajne rezultate – za osiguravanje makroekonomske stabilnosti, racionalizaciju međunarodnog oporezivanja, smanjenje tereta duga za zemlje, … Imat ćemo koristi od ovih postignuća i dalje ćemo na njima graditi.





Međutim, dok Indija preuzima ovu važnu dužnost, pitam se – može li G20 ići dalje? Možemo li katalizirati temeljnu promjenu načina razmišljanja, za dobrobit čovječanstva u cjelini?
Vjerujem da možemo.

Naš način razmišljanja oblikovan je našim okolnostima. Kroz cijelu povijest čovječanstvo je živjelo u oskudici. Borili smo se za ograničene resurse, jer je naš opstanak ovisio o uskraćivanju istih drugima. Sučeljavanje i natjecanje – između ideja, ideologija i identiteta – postalo je norma.

Nažalost, čak i danas ostajemo zarobljeni u istom načinu razmišljanja…Vidimo to kada se zemlje bore oko teritorija ili resursa. Vidimo to u naoružanju. Vidimo to kada nekolicina gomila cjepiva, iako su milijarde i dalje ranjive.





Neki bi mogli tvrditi da su sukob i pohlepa samo ljudska priroda. Ne slažem se. Da su ljudi sami po sebi sebični, što bi objasnilo trajnu privlačnost tolikih duhovnih tradicija koje zagovaraju temeljno jedinstvo svih nas?

… Indijsko predsjedništvo G20 radit će na promicanju univerzalnog osjećaja jedinstva. Otuda i naša tema – ‘Jedna zemlja, jedna obitelj, jedna budućnost’.

Ovo nije samo slogan. Uzima u obzir nedavne promjene u ljudskim okolnostima, koje kolektivno nismo uspjeli cijeniti.

Danas imamo sredstva za proizvodnju dovoljno za zadovoljenje osnovnih potreba svih ljudi na svijetu.

Danas se ne trebamo boriti za svoj opstanak – naše doba ne mora biti ratno. Doista, ne smije biti jedan!

Danas se najveći izazovi s kojima se suočavamo – klimatske promjene, terorizam i pandemije – mogu riješiti ne međusobnom borbom, već samo zajedničkim djelovanjem.

U Indiji živi jedna šestina čovječanstva i sa svojom ogromnom raznolikošću jezika, religija, običaja i vjerovanja, Indija je mikrokozmos svijeta.

S najstarijom poznatom tradicijom kolektivnog odlučivanja, Indija pridonosi temeljnoj DNK demokracije. Kao majka demokracije, nacionalni konsenzus Indije nije iskovan diktatom, već stapanjem milijuna slobodnih glasova u jednu skladnu melodiju.

Danas je Indija najbrže rastuće veliko gospodarstvo. Naš model upravljanja usmjeren na građane vodi računa čak i o našim najmarginaliziranijim građanima, istovremeno njegujući kreativni genij naše talentirane mladeži.

Pokušali smo učiniti nacionalni razvoj ne vježbom upravljanja odozgo prema dolje, već ‘narodnim pokretom’ predvođenim građanima.

Iskoristili smo tehnologiju za stvaranje digitalnih javnih dobara koja su otvorena, uključiva i interoperabilna. Oni su doveli do revolucionarnog napretka u različitim područjima kao što su socijalna zaštita, financijska uključenost i elektronička plaćanja.

Zbog svih ovih razloga, indijska iskustva mogu dati uvid u moguća globalna rješenja.

Tijekom našeg predsjedanja G20, predstavit ćemo indijska iskustva, učenja i modele kao moguće predloške za druge, posebno za zemlje u razvoju.

Naši G20 prioriteti bit će oblikovani u dogovoru ne samo s našim G20 partnerima, već i s našim suputnicima na globalnom jugu, čiji se glas često ne čuje.

Naši prioriteti bit će usmjereni na iscjeljenje naše ‘Jedne Zemlje’, stvaranje sklada unutar naše ‘Jedne obitelji’ i davanje nade za našu ‘Jedinstvenu budućnost’.

Za liječenje našeg planeta, poticat ćemo održive i ekološki prihvatljive stilove života, temeljene na indijskoj tradiciji povjerenja prema prirodi.

Za promicanje sklada unutar ljudske obitelji, nastojat ćemo depolitizirati globalnu opskrbu hranom, gnojivima i medicinskim proizvodima, tako da geopolitičke napetosti ne dovedu do humanitarnih kriza. Kao i u našim obiteljima, uvijek nam moraju biti prva briga oni čije su potrebe najveće.

Kako bismo ulili nadu u naše buduće generacije, poticat ćemo iskren razgovor među najmoćnijim zemljama – o ublažavanju rizika koje predstavlja oružje za masovno uništenje i jačanju globalne sigurnosti.

Udružimo se kako bismo indijsko predsjedanje G20 učinili predsjedanjem iscjeljenja, sklada i nade.

Radimo zajedno na oblikovanju nove paradigme – globalizacije usmjerene na čovjeka.“

Dodao bih slijedeće:

Velike i plemenite riječi premijera velike zemlje. Međutim, poučeni iskustvom i aktualnim globalnim geopolitičkim procesima vidjet ćemo što će Indija od svega ovog što je njezin premijer naznačio kao prioritete svog predsjedanja na kraju uspjeti i ostvariti.

Jer neovisno o rastućoj velikoj snazi na svim područjima i isto takvom međunarodnom ugledu Indije, jasno je ipak tko su glavni pokretači globalnih zbivanja i definiranja pravila igre.

Indija se vrhu ključnih globalnih država nedvojbeno približava – i to ubrzanim koracima – ali dok ih ne sustigne moći će samo levitirati između glavnih međunarodnih silnica (što i čini, i to vrlo uspješno!) i na taj način pokušati ostvarivati glavninu svojih nacionalnih interesa. Jer oni su za sve ozbiljne države i prioritet ma što o tome službeno govorile, a za one zajedničke – globalne interese – što ostane.

I teško da će se takvo stanje ikada promijeniti. Raja na Zemlji nema i neće ga biti, jer sami ljudi po svojoj prirodi za njega nisu spremni. Dok o jednakosti i pravdi samo sanjaju, na javi im je puno miliji zakon jačega i podilaženje jačem. Mrvice sa stola gospodara prečesto su im dostatne za lizanje svojih rana i prikrivanje bijednog stanja u kojem se nalaze. Strah od budućnosti i vječni oportunizam, uz redoviti manjak samopouzdanja – na žalost, karakteristika su ljudskog roda oduvijek.

Naravno, želim svu sreću i uspjeh Indiji tijekom njenog predsjedanja G20 iako iluzija o boljem svijetu nemam.

Komentari

komentar

You may also like