Iranski ultimatum: počinjemo obogaćivati uran za 60 dana ako se s nama ne postigne konsenzus!

Iran obnavlja dio svog ranije zaustavljenog nuklearnog programa, kao odgovor na jednostrano povlačenje SAD-a iz međunarodnog nuklearnog sporazuma iz srpnja 2015.g., objavio je iranski predsjednik Hassan Rouhani.

Uporna (čitaj: tvrdoglava) oštra politika Trumpove administracije prema Iranu i međunarodnom nuklearnom sporazumu potpisanom s Teheranom u vrijeme Obamine administracije (iz kojeg su se SAD jednostrano povukle u svibnju prošle godine a protiv Irana vratile stare i uvele nove – kako Trump kaže – nikada oštrije sankcije u povijesti) i konačno je došla na naplatu. Samo, kako se čini, ne u smislu i smijeru kojega je priželjkivala američka državna politika. Ona je, podsjećamo, navedenim potezima željela primorati Teheran na ponovno sjedanje za pregovarački stol i potpisivanje novog – „pravednijeg sporazuma“ (kako ga je Trump označio) sa SAD-om. A taj novi sporazum zapravo bi trebao „staviti križ“ na budući razvoj iranskog nuklearnog ali i raketnog programa, upravo prema recepturi Izraela, koji Iranu ništa ne vjeruje (kao da vjerovanje ili nevjerovanje u nešto ima neku ulogu u međunarodno-pravnom smislu, iz čega bi se onda protiv nekoga ili nečega donosile pojedine odluke). Ta protuiranska politika Trumpove administracije na kraju je otišla u sasvim suprotnom smjeru od očekivanog i dovela – umjesto do novog, „poštenijeg“ sporazuma, do, kako se sada čini – obnove iranskog nuklearnog programa, barem jednog njegovog dijela dok Teheran ne vidi kako će se stvari dalje razvijati.

Naime, u srijedu, 8. svibnja, točno godinu dana nakon Trumpove odluke o američkom jednostranom povlačenju iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu, iranski predsjednik Hassan Rouhani objavio je odluku o smanjenju pojedinih iranskih obveza koje su proizlazile iz spomenutog sporazuma (info: iranska agencija ISNA). Rouhani je pri tom Trumpovu administraciju nazvao „radikalnom grupacijom“, koja ne ispunjava obećanja pred svojim narodom i pred međunarodnim partnerima. Zbog toga Iran prekida izvršenje obveza iz niza točaka sporazuma iz 2015.g. i zajedničkog sveobuhvatnog plana aktivnosti s njim povezanim.

Rouhani je pri tom naglasio kako Iran državama-potpisnicama sporazuma (njih pet, bez SAD-a: Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina) daje 60 dana za provedbu pregovora o iranskim uvjetima – „i ako ne postignemo konsenzus za pregovaračkim stolom s pet država o našim glavnim interesima u sferi nafte i bankovnog plaćanja, nakon isteka toga roka Iran planira obnoviti obogaćenje urana i modernizaciju atomskog reaktora u Araku za proizvodnju teške vode“. Ako se konsenzus ne postigne, obnovit će se i prodaja obogaćenog urana i teške vode.

Reuters je objavio kako su s navedenim odlukama Irana već upoznate pojedine vođe Europske unije.

Podsjećam kako Iran nikada nije priznao, uključno i pri potpisivanju međunarodnog sporazuma, da svoj nuklearni program želi razvijati u vojne svrhe. Osim toga, razvoj svog raketnog programa tj. balističkih raketa Teheran je, suprotno SAD-u, uvijek odvajao od spomenutog sporazuma, ali i naglašavao kako on ima isključivo obrambeni karakter, a da iranska potpora svojim saveznicima na Bliskom istoku nije stvar Washingtona.





S druge strane Trumpova administracija pokrenula je krajnje oštru protuiransku politiku odmah nakon preuzimanja vlasti, a što je dio jasnih Trumpovih predizbornih obećanja o „štetnosti sporazuma s Iranom“ potpisanog od strane Obamine administracije. Nova američka administracija je, povukavši se iz sporazuma, ubrzo ograničila iranski izvoz nafte, s konačnim ciljem njegovog svođenja na nulu radi iscrpljivanja iranskog gospodarstva, zaustavljanja razvoja njegove vojne moći i, u konačnici, smjenjivanja vlade ali i ukupne paradigme teokratskog ustroja iranskoga društva, uspostavljenog nakon islamske revolucije 1979.g.

Ostale potpisnice sporazuma s Teheranom pozvale su Washington na suzdržanost, međutim bez ikakvog rezultata. SAD sada nastoje spriječiti i iransku proizvodnju niskoobogaćenog urana i omesti nastojanja Teherana za proširenje svoje jedine atomske centrale Bushehr. Radi se o tzv. projektu „Bushehr 2“ glede čije izgradnje je 2014. g. Iran potpisao ugovor s Rusijom (vidi poveznicu ispod teksta).

Trump je ranije izjavio kako Iran nije učinio ništa oko zaustavljanja razvoja programa razvoja balističkih raketa i ograničenja svog „negativnog utjecaja“ na stanje u bliskoistočnoj regiji. SAD su u regiju u međuvremenu poslali svoje dvije udarne grupacije brodova na čelu s nosačima zrakoplova, te razmjestili zrakoplove 5. generacije F-35 u svoje tamošnje baze, time upozoravajući Iran kako su spremne na sve moguće opcije (John Bolton: „Iranu treba poslati jasan i nepogrješivi signal o odlučnosti SAD-a.“).





Karta: Perzijski zaljev

Zapravo, na djelu je potpuna militarizacija Bliskog istoka, u kojemu sve tamošnje ključne države masovno kupuju najmodernije vrste naoružanja od svih glavnih svjetskih proizvođača: od SAD-a, Rusije i Kine pa do članica EU.

A kako se čini iz današnje vijesti, Teheran za sada američkim prijetnjama i nije pretjerano impresioniran. Belf ili samouvjerenost u svoju snagu? Vjerojatno i jedno i drugo.

Rusi u Iranu grade novu atomsku centralu ‘Bushehr-2’

 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like