Iz Pariza: Posljedice uvođenja GAFA poreza u Francuskoj: ČEMU, UOPĆE, SLUŽI EU?

Foto : preuzeto s portala Active Telecoms

Francuskom GAFA (Google, Apple, Facebook, Amazon) porezu podliježu svjetske korporacije čiji sveukupni prihod iz digitalnih aktivnosti premašuje 750 milijuna eura, od kojih se više od 25 milijuna eura ostvaruje u Francuskoj. Njime su ciljani prihodi iz oglašavanja, preprodaje podataka i provizija na usluge koje prakticiraju najveće svjetske digitalne platforme. Radi se o 30-tak tvrtki, uglavnom američkih, potom kineskih, njemačkih, španjolskih, britanskih, pa i francuskih koje su otkupili strani konzorciji. Od 3% GAFA poreza, retroaktivno od 1. siječnja do kraja ove godine, francuska država će uprihoditi 400-tinjak milijuna eura. Radi se o smiješno malom iznosu kada se usporedi npr. sa 17 milijardi koje je Macronova vlada izdvojila za smirivanje socijalnih tenzija, odnosno za « konkretne » odgovore na zahtijeve Žutih prsluka, među kojima i onog za oporezivanje stranih digitalnih giganata.

Rat milijardera?

Kada se novi francuski zakon o oporezivanju američkih divova Interneta usporedi sa samo nešto starijim zakonom kojim je smanjen porezni pritisak na najbogatije Francuze, pa je 14 francuskih milijardera u 2019. ostvarilo rast prihoda u iznosu od 68,8 milijardi eura, postaje jasno zašto američki predsjednik i milijarder Trump, pored uobičajenih niskodometnih tweeter-prijetnji Macronu (povećanje porezne stope na uvoz francuskih vina u SAD), u GAFA porezu vidi rizik od diskriminacije određenih američkih tvrtki: Google, Apple, Facebook, Amazon, Instagram i Airbnb. Postaje razvidno kako se radi o « ratu milijardera » koji zateže odnose država koje su im u službi. Naime, američkim je milijarderima neprihvatljiv porez za poslovanje u Francuskoj, dok se istodobno francuskim milijarderima odobravaju dodatne porezne olakšice.

S jedne strane, bogaćenje francuskih milijardera je smjernica Macronove ekonomske politike. On se nada da će najbogatiji, novac koji im « pretekne » zahvaljujući poreznim olakšicama, investirati u privredu i otvarati radna mjesta. S druge strane, kritiziranjem «Macronove gluposti», Trump je dobio priliku otvoriti javnu debatu oko oporezivanja digitalnih platformi u Americi.  Naručio je stručnu studiju. Međutim, moćne američke tvtke, nisu sačekale objavu rezultata te studije da bi uzvratile udarac. Odmah je reagirala svjetska digitalna platforma Amazon čija je europska struktura nedavno reorganizirana, pa je njezina francuska filijala mogla izdvojeno povećati za 3% samo proviziju na usluge koje plaćaju francuski trgovci za korištenje te platforme. Ukoliko sitni francuski trgovci, čije su marže ionako minimalne, povećaju cijene svojih proizvoda za 3%, biti će penalizirani u odnosu na stranu konkurenciju čiji troškovi poslovanja neće porasti.

Europsko jedinstvo i solidarnost?





Legendarni manjak europskog jedinstva i solidarnosti čini da digitalne platforme imaju priliku sjedišta svojih EU tvrtki smjestiti u države s niskim poreznim stopama poput Irske, ili Juncker-ovog Luxembourga. Tako divovi Interneta, npr. za poslovanje na francuskom i talijanskom tržištu, gotovo ništa ne plaćaju. Porezni manjak na razini EU procjenjuje se na 8 milijardi eura, a nemoguće ga je uprihoditi jer se Irska, Finska, Danska, Švedska i Češka otvoreno protive GAFA porezu. Nijemci, koji su prvo sudjelovali u izradi projekta europskog GAFA poreza,  «okrenuli su kaput» u zadnjem trenutku jer se ne žele zamjeriti Amerikancima. Male skandinavske države ne interesira iznos EU GAFA poreza koji bi mogle ubirati na domaćem suženom digitalnom tržištu. Prihvaćanje EU GAFA poreza Češkoj bi nametnulo raskidanje bilateralnih ugovora kojima je posljednjih godina stimulirala «jeftinu» instalaciju velikih svjetskih tvrtki u svojoj državi, što bi, dakle, za nju bilo ekonomski neisplativo. Švedska, koja je u nekoliko godina iznjedrila više digitalnih firmi čiji promet premašuje milijardu eura,  GAFA porezom bi penalizirala sebe samu… Tako su Španjolska, Italija i Velika Britanija najavile, a Francuska prva uvela GAFA porez na nacionalnoj razini,

Na jesen novi socijalni nemiri?

Neuspjehom EU GAFA poreza francuski su euroskeptici dobili priliku reaktualizirati pitanje  čemu služi EU, a stručna javnost se iscrpljuje u raspravi oko pitanja je li stopa od 3% preniska ili zadovoljavajuća. Istodobno, Žuti prsluci tvrde da 17 milijardi eura iz državnog proračuna nije osjetno poboljšalo njihov životni standard, kao što niti 68,8 milijardi više u džepovima milijardera nije otvorilo zadovoljavajući broj radnih mjesta.





U međuvremenu, eurokrati su potpisali Sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom – Ceta. Najavljen je uvoz u EU, između ostalog i jeftinog kanadskog mesa. Iako niti taj sporazum nije uživao potporu francuske javnosti i iako je, 26. lipnja o.g., Kina zaustavila uvoz kanadskog mesa iz razloga što je tretirano supstancama opasnim po zdravlje, a u Kinu ulazi zahvaljujući lažiranim izvoznim certifikatima. Potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini i sa zemljama Mercosur (Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj), digao je na noge francuske stočare. Federacija francuskih uzgajivača goveda upozorila je vladajuće na projekcije Stočarskog instituta, prema kojima će Sporazumi Mercosur i Ceta zajedno uzrokovati nestanak 30 000 od 85 000 uzgajivača u Francuskoj, odnosno, izazvat će izravni gubitak 50 000 radnih mjesta.

Kada se toj vrućoj socijalnoj klimi doda nezadovoljstvo «zelene» ljevice koja afirmira svima poznatu činjenicu da je slobodna trgovina (promet) glavni planetarni zagađivač koji utječe na klimatsko zatopljenje i da treba ograničiti uvoz agroalimentarnih proizvoda koje je moguće proizvoditi lokalno, lako je predvidjeti kako će nadolazeća jesen biti obilježena ključajućom socijalnom klimom u Francuskoj.

Kako drugi europski narodi nisu skloni revoltu, reklo bi se da je Francuzima u EU najgore. Što je, naravno, daleko od istine. Manjak solidarnosti i nejedinstvo Europljana pogonsko su gorivo za akcije supranacionalnih eurokratskih struktura, a kojima se učvršćuje vazalski odnos EU prema prekoatlantskoj velesili i njezinim saveznicima.

 

 

 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like