Krajem 19. stoljeća Nikolai Gamaleya, po kojem je ime i dobio istraživački centar koji je razvio cjepivo Sputnik V, radio je s Francuzom Louisom Pasteurom na stvaranju cjepiva protiv bjesnoće, kao i na istraživanjima kolere, tuberkuloze, tifusa i antraksa. 1891. osnovao je prvi bakteriološki institut u Rusiji, a 1919. – 151 godinu nakon što se ruska carica Katarina II prijavila za cijepljenje protiv velikih boginja kako bi pokazala svojim ispitanicima da je medicinska tehnologija u nastajanju sigurna – Gamaleya je igrala ključnu ulogu u prvoj univerzalnij kampanji cijepljenja u ljudskoj povijesti. Deset godina kasnije, Sovjetski Savez postao je prvi prostor koji je najavio iskorjenjivanje malih boginja.

Do 1980.-ih Sovjetski Savez imao je više znanstvenika i inženjera nego bilo koja druga zemlja na svijetu. “Ali povijest i dostignuća ove znanstvene zajednice na Zapadu su malo poznati”, kaže povjesničarka znanosti sa Sveučilišta Harvard Lauren Graham. “Na primjer, sovjetska znanost tradicionalno se nije organizirala na temelju stručnih procjena i bespovratnih sredstava za istraživanje, već na temelju blok financiranja cijelih instituta.”

Ruski inženjeri i znanstvenici razvili su laser, izumili žarulje prije Thomasa Edisona, prenijeli radio valove prije nego što ih je talijanski Marconi počeo koristiti, u orbitu lansirali prvi umjetni satelit i, pored slanja sondi na površinu Venere i Marsa, prvi su do Mjeseca došli pomoću Mjesečeve sonde Luna 2 1959. godine. Kao što Graham primjećuje: “Svi vladari Rusije, od Petra I do Vladimira Putina, vjerovali su da je odgovor na probleme moderna znanost i tehnologija.”

Prijezir Zapada

U određenom smislu, reakcije ravnodušnosti i skepticizma izazvane cjepivom Sputnik V također su rezultat neznanja o ruskoj znanstvenoj tradiciji na Zapadu. Potaknute jezičnim, kulturnim i političkim razlikama, na ovo neznanje ruske se inicijative gledaju sa sumnjom.

No izvan ovih predrasuda i geopolitičkih kretanja svojstvenih tim događajima, postoje povijest i činjenice. Nacionalni centar za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleya od 1980.-ih radi s adenovirusom, posebnom vrstom virusa na kojem se temelji cjepivo Sputnik V. Svrha rada je izazvati imunološki odgovor i osposobiti tijelo za borbu protiv infekcije. Centar je prethodno razvio cjepiva protiv virusa ebole i respiratornog sindroma koronavirusa na Bliskom istoku.