Sukladno ugovoru s Rusijom, potpisanom 2015.g., Kina je dobila 24 višenamjenska zrakoplova Su-35 za iznos od 2,5 milijardi dolara, potvrđeno je u utorak, 16. travnja, u ruskoj državnoj tvrtci za izvoz naoružanja „Rosoboroneksport“.
Kina je postala prva zemlja na svijetu koja je dobila te suvremene ruske zrakoplove 4++ generacije, čije manevarske, tehničke i vojno-operativne karakteristike mnogi vojni analitičari često vole uspoređivati s onima američkog nevidljivog zrakoplova 5. generacije F-35. Kina je dugo inzistirala na nabavi baš tog ruskog zrakoplova, čemu je Moskva konačno i udovoljila, odobravajući taj posao (kojemu se prvotno dugo protivila s obzirom na negativna iskustva s ranijim kineskim kopiranjima ruske vojne tehnologije, prije svega one vezane uz zrakoplov Su-27) kao gestu zahvalnosti Pekingu za pruženu potporu Moskvi u vrijeme uvođenja zapadnih proturuskih sankcija zbog sukoba u Ukrajini i ruskog pripojenja Krima 2014.g.
Treba naglasiti kako je američko Ministrarstvo financija u rujnu 2018.g. uvelo sankcije protiv odjela za razvoj tehnike pri Središnjem vojnom vijeću Kine zbog njezine kupnje ruskih protuzračnih i proturaketnih sustava S-400 i zrakoplova Su-35. Te su sankcije uvedene u okviru zakona o sankcijama CAATSA (koji govori o suprostavljanju protivnicima SAD-a posredstvom sankcija), usmjerenog na sprječavanje ruske trgovine svojim suvremenim naoružanjem.
Naravno, osim političkog elementa, u tom je zakonu itekako vidljiva i njegova intencija ekonomskog karaktera, koja se temelji na sve opasnijoj ruskoj konkurenciji američkom izvozu oružja, kako u odnosu na cijenu tako i na kvalitetu, ali i brzinu ugovorenih isporuka.
Podsjećamo: Su-35 je nadzvučni višenamjenski lovački zrakoplov generacije 4++, u koji su uključene tehnologije 5. generacije (od nje ga, zapravo, djeli samo nešto veća radarska zamjetljivost u odnosu na zrakoplove 5.generacije), koja mu daje prednost u odnosu na takve tipove zrakoplova. S obzirom na njegove visoke manevarske sposobnosti i isto takve tehničke i operativne karakteristike, Kina upravo nabavom Su-35 namjerava nivelirati sigurnosne prijetnje od pojačanih aktivnosti američkih F-35, koji se u sve većem broju prebacuju u Azijsko-tihooceansku regiju i isporučuju tamošnjim ključnim američkim saveznicima, prije svega Japanu, kao i američkim bazama u toj zemlji i čitavoj regiji. Upravo F-35 sve češće patroliraju, skupa s američkim vojnim brodovljem, spornim dijelovima akvatorija Južnokineskog mora, što iziskuje dodatna prebacivanja kineskih pomorskih i zračnih snaga u to područje, kao i novi razmještaj njezinih obalnih i vrlo učinkovitih suvremenih protubrodskih raketnih sustava. S dobivenim ruskim Su-35, uključno i dobivenim sustavima S-400, Kina smatra kako će svoje obrambene zadaće u odnosu na jačanje američke vojne nazočnosti u regiji podignuti na posve novu razinu.
U kontekstu navedenih kineskih vojnih aktivnosti i njezinih spomenutih visokotehnoloških kupovnih akvizicija u Rusiji, treba poromatrati i vijest koju smo prethodno objavili, a koja se odnosi na američko odobravanje programa izvoza naoružanja Tajvanu i obuci njegovih vojnih pilota u američkoj vojnoj bazi Luce u Arizoni. Ne toliko u smislu nekakve posebne vojne prijetnje Kini od strane Tajvana, koje nema, koliko u psihološko-propagandnom smislu s obzirom na kinesku osjetljivost na takve američke poteze, budući da ona Tajvan smatra svojim nedjeljivim teritorijem, a u čemu, uostalom, ima svojevrsnu, gotovo potpunu potporu međunarodne zajednice koja Tajvan nije priznala kao suverenu državu, bez obzira na (ne)simpatije prema prema Taipeiu, ne želeći zbog njega prekidati diplomtske odnose s velikom i gospodarski i vojno moćnom Kinom. Osim toga, i SAD su se posljednjih godina suzdržavale od isporuka oružja Tajvanu, sukladno potpisanim sporazumima s Kinom, koji su bili usmjereni na pozitivan razvoj međusobnih odnosa, a ne na eskalaciju sukoba, što se dogodilo dolaskom na vlast u Washingtonu nove američke administracije na čelu s Donaldom Trumpom. Ta eskalacija odnosa, geoplitičkog karaktera, neće se smanjiti čak niti nakon eventualnog i ipak očekivanog potpisivanja međusobnog trgovinskog sporazuma između dviju država. Štoviše, dvije će zemlje međusobno sve više konkurirati, kako u sferi visoke tehnologije tako i u sferi jačanja njihovih oružanih snaga i njihovog razmještaja na ključnim globalnim strateškim točkama i komunikacijama s ciljem osiguranja dostava potrebnih resursa, prije svega energenata, kao i slobodne trgovine svjetskim oceanima, morima i kopnom.
0 komentara