Koridor Lachin: žila kucavica Nagorno Karabaha u dometu azerskih snaga

Azerbajdžanske snage približavaju se koridoru Lachin, jedinoj autocesti koja povezuje armenski teritorij s teritorijem samoproglašene republike Nagorno Karabah pod kontrolom armenskih snaga koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana. Prema medijskim napisima koridor Lachin nalazi se trenutno u dometu azerbajdžanske artiljerije.

Iako je granica između teritorija pod kontrolom Nagorno Karabaha i Armenije velika, zbog nepristupačnog terena, jedina autocesta koja povezuje Nagorno Karabah s ostatkom svijetom je cesta Lachin-Khankendi duga oko 25 kilometara. Kada bi azerbajdžanske snage presjekle koridor Lachin dotok ključnih živežnih namirnica, medicinskog i vojnog materijala u Nagorno Karabah bio bi znatno otežan, pogotovo uoči predstojeće zime na nepristupačnom planinskom Kavkazu.

Armenski mještani u dolini koja vodi prema ključnom koridoru Lachin patroliraju područjem i spremni su za borbu, izvijestio je u ponedjeljak AFP.

Azerbajdžanci su, prema popisima stanovništva u Sovjetskom Savezu,  činili većinu od 80 do 94 posto u okrugu Lachin. U ratu širih razmjera, koji je trajao 1992. do 1994., armenske su snage iz strateških razloga, kako ne bi postojao teritorijalni diskontinuitet između Armenije i Nagorno Karabaha, zauzele Lachin, a većina Azerbajdžanaca napustila je svoje domove. Za vrijeme građanskog rata u Siriji, armenske su vlasti naselile sirijske Armence u spomenuti okrug, piše Forbes i dodaje da se blizu Lachina nalazi armenski grad Goris, zbog čega postoji rizik prelijevanja borbe na teritorij Armenije. Baku dakako nastoji pod svaku cijenu izbjeći prelijevanje rata na teritorij Armenije budući da bi time azerbajdžanska legalistička argumentacija bila oslabljena.

Thomas de Waal, stručnjak za Kavkaz, u knjizi The Caucasus: An Introduction (Oxford University Press, 2010) piše da su se, nakon što su armenske snage u svibnju 1992. zauzele Lachin, „dobrovoljci, oružje i zalihe počeli slijevati u Karabah“. Nakon rata cesta je novcem utjecajne i bogate armenske dijaspore nadograđena te je, ističe De Waal, postala „najkvalitetnija cesta na južnom Kavkazu“.

„Za Azerbajdžance je to u potpunosti azerbajdžansko područje oko kojega nema kompromisa, dok je za armence to ‘cesta života’“, navodi De Waal u spomenutoj knjizi.




Stručnjak State Departmenta Paule Goble predlagao je još 1992. razmjenu teritorija, kako bi se razriješio sukob. Ta bi razmjena uključivala predaju koridora Lachin Armencima, dok bi Azerbajdžan dobio koridor kroz armenski teritorij do Nahičevana, azerbajdžanske pokrajine koja je u potpunosti okružena Armenijom i Iranom, a iz koje je rodom otac sadašnjeg azerbajdžanskog predsjednika, bivši predsjednik Heydar Aliyev. Plan nije prihvaćan 1999. zbog protivljenja i azerbajdžanske i armenske javnosti

Komentari

komentar





You may also like