Nove napetosti u rusko-japanskim odnosima: Tokio na karti Južne Kurile smjestio u Japan

Rusko južnokurilsko otočje (otoci Iturup, Kunashir, Shikotan i Habomai) prikazano je na sajtu ljetnih Olimpijskih igara Tokio 2020.g. kao jedinstveni japanski teritorij, koji pripada prefekturi Hokaido. Na karti se mogu vidjeti i ruska naselja na tim otocima, kroz koja bi također trebao prolaziti olimpijski plamen povodom ljetne Olimpijade koja će se u Tokiju održati od 24. srpnja do 9. kolovoza 2020.g. Međutim, dio interaktivne karte s Južnim Kurilima nije moguće povećati.

Japan proteklih nekoliko desetljeća osporava ruski (prije toga sovjetski) suverenitet nad četiri najjužnija otoka Kurilskog arhipelaga, pozivajući se na Traktat o trgovini i granicama iz 1855. g. Južni Kurili ušli su u sastav SSSR-a nakon završetka Drugog svjetskog rata i ta je činjenica priznata od strane međunarodne zajednice. Oko 96% stanovnika Južnih Kurila ne želi predaju tih otoka Japanu.

U skladu sa sovjetsko-japanskom deklaracijom iz 1956. g. SSSR se suglasio predati dva najjužnija otoka Shikotan i Habomai Japanu nakon potpisivanja mirovnog sporazuma između dviju država, koji do današnjega dana nije potpisan.

Japanski premijer Shinzo Abe je 21. srpnja izjavio kako planira potpisati mirovni sporazum s Rusijom prije nego što ode sa svoje dužnosti 2021. g. Njegov (kako si oba državnika međusobno tepaju) prijatelj, ruski predsjednik Vladimir Putin, na predsjedničkoj dužnosti ostat će do 2024. g. Njih dvojica do sada su se više puta sastajali, naizmjenično u Rusiji i Japanu, i razgovarali o svim složenim pitanjima, uključno i Južnim Kurilima, i time stvorili pozitivnu atmosferu dijaloga, nakon čega su dijaloški prostor spustili na razine ministarstava vanjskih i obrambenih poslova. Međutim, globalna geopolitička kriza i nova preslagivanja u središtima moći očito opterećuju već prilično intenzivirani dijalog, prije svega jer je Japan najveći američki azijski vojni saveznik, a Rusija sigurno ne bi htjela da Amerikanci sutra na sada njezinim Južnim Kurilima instaliraju svoje nove rakete (kako su to učinili na istoku Europe nakon raspada SSSR-a) i time ugroze neometan izlazak ruske Dalekoistočne flote, stacionirane u Vladivostoku, na otvoreni ocean. Jamstva Tokija da se to neće dogoditi očito se u Moskvi ne doživljavaju ozbiljno s obzirom na stvarnu snagu japanske politike i diplomacije, opterećene hipotekom poražene strane u Drugom svjetskom ratu. Osim toga, bilo kakvo jače zbližavanje Rusije i Japana (i u političkom i u gospodarskom smislu) na ide na ruku SAD-u, poglavito u sadašnjim složenim geopolitičkim odnosima.

Inače, prema istraživanjima ruskog javnog mišljenja (Sveruski centar za istraživanje mišljenja), najmanje 77% Rusa protivi se predaji Južnih Kurila Japanu. 14% ispitanika smatra kako te otoke treba vratiti Japanu radi sklapanja mirovnog sporazuma. Međutim, 51% ispitanika u Rusiji smatra kako je potrebno nastaviti pregovore s Japanom o tom pitanju do postizanja rješenja. To je znatno više od 2009. g. kada se za to zauzimalo 35% Rusa.

Danas je na najnoviju provokaciju Tokija, kako je nazivaju u Rusiji, reagiralo i rusko Ministarstvo vanjskih poslova kroz riječi glasnogovornice Marije Zaharove, koja je taj potez nazvala „nepravomoćnim“ i otrovnim za atmosferu, nužnu za rješavanje složenih pitanja između dviju zemalja. Zaharova je izjavila slijedeće: „Mora se postaviti pitanje, tko provodi ovakve akcije i čini li to iz neznanja ili nerazumjevanja povijesne stvarnosti – kome su na korist ovakvi potezi? Mogu vam reći, točno nisu na korist bilateralnim odnosima, a čini mi se, teško da mogu biti na korist i samome Tokiju.“

Nova rusko-japanska svađa oko Kurilskih otoka

 

0 komentara

You may also like