Zoran Meter
Poljski predsjednik Andrzej Duda sazvao je sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost za 24. veljače, priopćeno je danas iz Varšave.
“Sastanak će se održati u 12:00 u predsjedničkoj palači”, – navodi se u priopćenju ureda za nacionalnu sigurnost Poljske.
Dalje se kaže kako će se na sjednici VNS-a raspravljati o stanju oko Ukrajine u kontekstu konzultacija između predsjednika Poljske i Sjedinjenih Država, kao i izvanrednog samita Bukureštanske devetorice (Bugarska, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Češka i Estonija).
Na sastancima poljskog Vijeća sigurnosti sudjeluju predsjednici gornjeg i donjeg doma parlamenta (Sejm), premijer, čelnici ministarstava vanjskih poslova, unutarnjih poslova, obrane, ministar koordinacije specijalnih službi, čelnici parlamentarnih stranaka, predstavnik ureda predsjednika i šef Ureda za nacionalnu sigurnost.
Sastanak se podudara s godišnjicom ruske invazije na Ukrajinu, a sasvim sigurno je vezan i uz prekjučerašnji posjet Varšavi američkog predsjednika Joe Bidena.
Zato ne vjerujem da će se na sutrašnjoj sjednici u Varšavi raspravljati o donošenju bilo kakvih “sudbonosnih odluka”. Čitav će događaj vjerojatno biti puno više klasični PR, namijenjen domaćoj i inozemnoj javnosti, nego onaj koji će odrediti buduće poljske poteze strateškog karaktera. Jer ipak se dobro zna tko na Zapadu donosi takve odluke i tko ih mora provoditi.
Poljska, jednostavno, bez obzira na svoju krajnje oštru retoriku prema Rusiji i svesrdnu političku, diplomatsku i vojnu potporu Ukrajini (ovo zadnje potpuno u skladu sa smjernicama Washingtona odnosno NATO saveza) – neće riskirati pokretanje samostalnih rizičnih poteza po pitanju Ukrajine koji bi je mogli dovesti u neposredni vojni sukob s Rusijom i gdje Varšava onda ne bi mogla računati na pomoć i uključivanje NATO-a sukladno s njegovim čuvenim člankom 5 o vojnom napadu na jednu članicu …
Osim što je po prirodi oprezna i sklona oportunizmu, Varšava jako dobro pamti i Erdoganovu “zaigranost” s obaranjem ruskog bombardera Su-25 u blizini turske granice sa Sirijom krajem studenog 2015. godine – kada je turski vođa iz sjedišta NATO saveza dobio jasnu poruku kako Sjevernoatlantski savez neće pokretati Treći svjetski rat s Rusijom zbog njegovih samostalnih i rizičnih poteza. Podsjećam da se turski vođa odmah nakon opasnog “incidenta” obratio za pomoć NATO savezu u slučaju ruskog vojnog protu-odgovora. Takvo vođenje samostalne politike, a potom skrivanje ispod zajedničkog obrambenog kišobrana, NATO ipak ne dozvoljava i u tome je u potpunosti u pravu. U protivnom bi već odavno bilo svega.
Iz toga iskustva pametnom nije teško izvući adekvatan zaključak, pa će ga sasvim sigurno izvući i Poljska. Uostalom, svoju suzdržanost Varšava je već dokazala ne tako davno, kada je na njen teritorij pala, kako se kasnije ispostavilo, ipak ukrajinska raketa za protuzračnu obranu iz sovjetskog sustava S-300. I to usprkos početnom uvjeravanju predsjednika Dude, nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, da je raketu ispalila ruska vojska zbog čega je Varšava već istu večer, bez provedene barem preliminarne istrage, zatražila žurni sastanak NATO saveza u skladu sa spomenutim člankom 5, a čitav se svijet našao u iščekivanju Trećeg svjetskog rata što su podgrijavali i svi ključni mediji izvješćima o ruskom napadu na Poljsku kao članicu NATO saveza.
Varšava je, nakon Bidenovog priopćenja sa summita G20 na Baliju, idućeg jutra, kako je vjerojatno riječ o zalutaloj ukrajinskoj a ne ruskoj raketi, vrlo brzo promijenila mišljenje i zauzela racionalni stav.
Biden je čitavom Zapadu tada ponovo stavio do znanja tko je “gazda” i tko upravlja procesima, i da “iskakanja” iz dogovorenih koncepcija kojima Washington rukovodi i koje osmišljava – nema i ne može biti.
