Prihvaćanje realnosti: Trump u zadnji čas odgodio već odobreni napad na Iran!

Američki predsjednik Donald Trump u posljednji je trenutak odgodio vojni napad na Iran kojega je prethodno bio odobrio, nakon što je Iran jučer u Omanskom zaljevu raketom oborio američku vojnu bespilotnu letjelicu, piše medij The New York Times. NYT navodi kako su se američki zrakoplovi već nalazili u zraku, a brodovi zauzeli u napadačke položaje. Međutim, niti jedna raketa nije bila ispaljena na teritorij Irana, jer je stigla zapovijed vrhovnog zapovjednika američke vojske (predsjednika države) za zaustavljanje operacije.

Očekivalo se da „napad odmazde“ američka vojna grupacija u regiji Perzijskoga zaljeva izvrši u petak, 21. lipnja, u ranim jutarnjim satima, a njihov cilj trebao je biti niz objekata  na iranskom teritoriju, između ostalog i raketni lanseri s kojih je oboren američki vojni dron. Kasnije je izvor iz Pentagona potvrdio agenciji Associated Press da se vojni protuodgovor po iranskim ciljevima pripremao, ali da je malo prije početka napada stigla naredba o obustavi operacije.

Podsjećam kako su jučer iranske snage protuzračne obrane oborile američki vojni dron u Omanskom zaljevu, južno od Hormuškog tjesnaca, tvrdeći kako je on povrijedio iranski zračni prostor. Korpus straže islamske revolucije naknadno je izjavio kako se radi o izviđačkom dronu RQ-4 Global Hawk, koji je srušen iranskim protuzračnim sustavom S-300. Zapadni izvori tvrde kako se radilo o dronu MQ-4C Triton.

Američka strana tvrdi kako je dron letio u međunarodnom zračnom prostoru. Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, kako je Iran taj potez učinio s predumišljajem, ali i izjavio kako se možda radi i o „pogrešci“. Neovisno o tome što se Trumpovi komentari mogu iščitati kao želja za sniženjem napetosti, on je svejedno izjavio kako SAD „to neće trpjeti“. U američkoj bespilotnoj letjelici nije se nalazio nitko od posade, kazao je Trump u vrijeme svoga susreta s kanadskim premijerom Justinom Tudeau, dodavši, kako bi u suprotnom situacija bila kardinalno drugačija.

Ovdje bih želio ukazati na slijedeće: Trump definitivno želi izbjeći  otvoreni rat s Iranom, njegovom motiviranom vojskom, odlučnim vojnim zapovjednicima i isto takvim državnim vrhom, svjesnim svog položaja „pravedne strane“ u novonsatalom sukobu sa SAD-om –izazvanog potpunom promjenom smijera američke politike prema toj zemlji nakon dolaska na vlast predsjednika Donalda Trumpa i njegovog jednostranog povlačenja iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i isto takvim protuiranskim sankcijama. Naime, Iran je, jednostavno, „prevelik zalogaj“ za nekakav pokušaj blitz-kriga koji bi Bijeloj kući poslužio u PR svrhe uoči predsjedničkih izbora krajem iduće godine. Washingtonu je primaran cilj držanje visoke razine napetosti u Perzijskom zaljevu i stvaranje privida njegove odlučnosti djelovanja protiv „opasne iranske regionalne politike“, a sve u svrhu pokušaja mobiliziranja ukupne međunarodne zajednice (prije svega EU) i njenoga priklanjanja američkoj protuiranskoj politici usmjerenoj na gospodarsku i financijsku izolaciju te zemlje – glavnog oponenta sveukupne američke bliskoistočne politike. Jer Trumpov argument, kako u američkom dronu nije bilo ljudske posade pa je, onda, sve to „podnošljivo“, vrlo je slabašnog potencijala uvjerljivosti, jer Iran nije znao, a  niti ga je bilo briga je li se u dronu netko nalazi ili ne: on je djelovao odlučno, štiteći, kako kaže Teheran, svoje državne granice. Time je odaslao i više nego jasanu poruku da je spreman za obranu od eventualnog američkog napada ali i da neće trpjeti povrede svojih državnih granica s bilo čije strane. Ova demonstracija iranske odlučnosti tim je veća jer se događa u svjetlu daljnjeg jačanje američkih vojnih efektva u Zaljevu i oko njega. Tako je 17. lipnja Pentagon objavio o slanju dodatnih nekoliko tisuća američkioh vojnika u tu regiju, što, očito, nije impresioniralo iranski državni i vojni vrh.

Na potezu je sada, svakako, Bijela kuća. Njezine prošlotjedne optužbe kako Iran stoji iza vojnih napada na dva tankera u Omanskom zaljevu, prethodni incidenti sa saudijskim tankerima, usidrenim u vodama UAE, za koje se također optuživalo Iran,  pa ovaj jučerašnji s obaranjem američkog drona, ne ostavljaju previše manevarskog prostora za djelovanje Washingtona: on će morati – ili krenuti prema snižavanju napetosti u toj regiji, ili će konačno morati početi djelovati odlučno jer si zbog svog međunarodnog ugleda ne može dozvoljavati ovakve „šamare“ od iranske strane. A ukoliko se odluči za ovo drugo, to bi onda dovelo do svih gore spomenutih rizika po američku politiku ali i njezine bliskoistočne interese. Jer SAD, svakako, u skladu sa svojom nedvojbenom izrazitom vojnom superiornošću bez problema mogu izvršiti raketne napade po ključnim iranskim ciljevima, ali problem je u tome što Teheran u tom slučaju permanentno prijeti snažnom vojnom odmazdom po američkim vojnim ciljevima u regiji, uključno i proxy war-om u Iraku, Siriji, Jemenu, ali i napadima na američke državljane diljem svijeta. Procjnjena korist od takvih američkih napada na Iran (koliko god oni učinili ozbiljne materjalne štete po iransku vojnu i civilnu infrastrukturu) u ovom je trenutku nedvojbeno niža od potencijalnih ukupnih šteta po američke interese u regiji i šire, tim prije što se američkim napadima na Iran protivi velika većina glavnh globalnih igrača, ali i ne samo oni.

Zato će Washington, ukoliko želi očuvati preostalu reputaciju kroz svoja politička sukobljavanja s Teheranom, morati djelovati puno promišljenije i krenuti u smijeru snižavanja, a ne povećavanja sigurnosne napetosti kao je to do sada činio, jer ona uvijek može izmaknuti kontroli i dovesti do novih incidenata s nesagledivim posljedicama.

 

0 komentara

You may also like