Rat na prijelomnici: borbe blizu Šuše, povijesnog i kulturnog središta Nagorno Karabaha

Borbe između armenskih i azerbajdžanskih snaga vode se blizu povijesnog i kulturnog središta Nagorno Karabaha, koje je od iznimne simboličke važnosti za obje strane. Azerbajdžanci taj grad zovu Šuša, a Armenci Šuši.

Rat, koji su pokrenuli Azeri kako bi zauzeli pokrajinu Nagorno Karabah, samoproglašenu republiku međunarodno priznatu kao dio Azerbajdžana, traje već više od mjesec dana. Iz prethodnog rata u 1990-ima armenska je strana izašla kao pobjednik te je, osim teritorija bivše autonomne republike Nagorno Karabah u sklopu sovjetskog Azerbajdžana, zauzela i velik dio teritorija izvan Nagorno Karabaha. Iako je Nagorno Karabah bio enklava unutar Azerbajdžana trenutno su Armenija i Arcah, kako Armenci zovu Nagorno Karabah, spojeni. Zato azerbajdžanske snage nastoje okružiti Nagorno Karabah i presjeći ključni koridor Lachin, jedinu autocestu koja povezuje planinsko područje Nagorno Karabaha s ostatkom svijeta. Trenutno se koridor Lachin nalazi u dometu azerbajdžanske artiljerije.

Dok su prethodnom ratu gotovo tri puta malobrojniji i siromašniji Armenci bili pobjednici, u novom su sukobu azerske snage imale više uspjehe te su zauzeli područja uz granicu s Iranom, tradicionalnim armenskim saveznikom.

File:QarabaghWarMap(2020).svg

Izvor Wikimedia Commons. Tirkiznom bojom označena su područja koja su azerbajdžanske snage zauzele od početka sukoba 27. rujna

Sada se borbe vode blizu Šuše, povijesnog i kulturnog središta sporne pokrajine. Alexander Iskandaryan, čelnik think thanka Caucasus Institute sa sjedištem u Erevanu, rekao je za Eurasianet da azersko zauzeće Šuše “možda ne bi bio kraj rata, ali bi to bila katastrofa za Armence”.




Upravo je u tom mjestu armenski premijer Nikol Pashinyan ove godine u svibnju održao govor koji je Baku ocijenio iznimno provokativnim.

“Posljednji čavao u lijes pregovaračkog procesa zabijen je kada je rekao da je Nagorno Karabah armenski”, rekao je za New York Times Hikmet Hajiyev, vanjskopolitički savjetnik azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Aliyeva.





Predsjednik Nagorno Karabaha Arayik Harutyunyan objavio je videozapis na društvenim mrežama, u kojem navodi da je “neprijatelj nekoliko kilometara od Šušija, najviše pet kilometara”.

“Glavni cilj neprijatelja je zauzeti Šuši, tko god kontrolira Šuši kontrolira Arcah”, poručio je Harutyunyan, piše AFP.

Armencima se obratio ispred povijesne armenske katedrale Svetog spasitelja, koja je oštećena u azerskom granatiranju ove godine.




Oštećena unutrašnjost armenske katedrale u Šušiju

Povijesna važnost grada

Šuša, povijesno središte pokrajine, danas ima samo nekoliko tisuća stanovnika te je uvelike razrušen grad. Ipak, kako navodi stručnjak za Kavkaz Thomas de Waal u knjizi The Caucasus: An Introduction (Oxford University Press, 2010), riječ je o “Jeruzalemu Karabaha”. Grad-tvrđavu osnovao je 1747. Panak Kan, tadašnji vladar Karabahskog kanata pod patronatom perzijskog Safavidskog Carstva, što je jedan od azerskih argumenata kojim pokazuju da je Nagorno Karabah i povijesno bio azerbajdžanski.

Predsjednik Azerbajdžana je u intervjuu 16. listopada istaknuo da bi “bez Šuše naša stvar bila nedovršena”

U gradu je živjelo izmiješano armensko-azerbajdžansko stanovništvo, dok u ožujku 1920. azerbajdžanska vojska nije poubijala i protjerala Armence iz grada. Sovjetske su vlasti proglasile Stepanakert glavnim gradom autonomne pokrajine Nagorno Karabah, a Šuši je postao centar manjinske azerske zajednice u toj većinski armenskoj pokrajini. U ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza armenske su snage, u svibnju 1992., spalile većinu grada i protjerale Azerbajdžance.

 

Komentari

komentar

You may also like