Rusija i Kina nastavljaju ples na svom „medenom mjesecu“

I dok jačaju napetosti između SAD-a s jedne, i Rusije i Kine s druge strane, sve češće svjedočimo novim elementima u već ostvarenom strateškom partnerstvu  Moskve i Pekinga nakon što su obje zemlje izložene snažnim američkim pritiscima (Rusija sankcijama, a Kina carinama) političke, gospodarske ali i sigurnosne prirode. To zbližavanje dviju zemalja ostvaruje se  ne samo na političkoj i vojno-sigurnosnoj razini, već i onoj gospodarskoj, znanstveno-tehnološkoj, kulturnoj, obrazovnoj i td. Inače, robna razmjena između Rusije i Kine prošle je godine iznosila 108 milijardi dolara (što je bio porast od čak 24% u odnosu na godinu dana ranije), čime se Kina učvrstila na prvom mjestu najvećih ruskih trgovinskih partnera.

A još jedan pokazatelj svjedoči o ubrzanom razvoju njihovog strateškog partnerstva: vrlo česti kontakti na vrhu, koji se gotovo pa odvijaju na mjesečnoj razini, gdje se često i koordinira njihova vanjska politika i zajednički istupi u ključnim međunarodnim tijelima i institucijama.

Svemu tome svjedoči i današnji sastanak ruskih i kineskih predsjednika vlade Dmitrija Medvedeva i Li Keqianga u ruskom Sankt Peterburgu, kojom je prigodom potpisano 20-ak novih sporazuma. Njihov je spektar širok: od energetike do investiranja u visokotehnološke projekte, ali i ulaska ruskih tvrtki u najrazvijenije kineske regije.

Oko čega su se dvije zemlje danas uspjele dogovoriti:

Do 2024. godine Moskva i Peking namjeravaju povećati robnu razmjenu na 200 milijardi dolara, izjavio je u Sankt Peterburgu kineski premijer  Li Keqiang, za što su im potrebni novi kvalitativni potezi. Sada se 70% rusko-kineske  robne razmjene odnosi na energetiku, kazao je šef kineske vlade, te je nužan novi kvalitetni prodor i u drugim sferama. Jedan od današnjih najvažnijih sporazuma je onaj koji se tiče pokretanja proizvodnje kaučuka u Kini u količini od 50 tisuća tona godišnje, o čemu su se dogovorili kineski SINAPEC i ruska tvrtka Sibur, s tim da bi udio Sibura u projektu iznosio 40%.  Dvije su se strane dogovorile o osnivanju novog Tehnološkog investicijskog fonda s kapitalom od 1 milijarde dolara, koji će podupirati projekte iz sfere visokih tehnologija. Također je dogovoren ulazak ruskih kompanija u investicijske projekte u gospodarski najdinamičnijoj kineskoj regiji  Guangdong na jugo-istoku zemlje, čiji je BDP prošle godine porastao za čak 6,8% i iznosio 1,47 trilijuna dolara. Dvije zemlje investiraju 2,5  milijardi dolara u ruski projekt izgradnje tvornice za proizvodnju metanola u ruskom Primorskom kraju (Tihooceanska regija) u količini od 1,8 milijuna tona godišnje. Projekt će sufinancirati kineska državna Banka za razvoj, a tvornica će osigurati više od 1500 radnih mijesta.



Iz ovih informacija se daje iščitati kako Rusija, vjerojatno zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine, u svojim odnosima s Kinom sve više uspjeva dobiti ono što je u njima već dugo vremena i tražila: osim suradnje u sferi energetike (prije svega nafte i plina), Moskva želi da Kina investira i u ruske projekte izvan te sfere, ali isto tako od Pekinga traži omogućavanje pristupa ruskim tvrtkama (koje nisu iz energetskog sektora) na dinamičnom kineskom tržištu.

Komentari

komentar

loading...

You may also like