I dok jačaju napetosti između SAD-a s jedne, i Rusije i Kine s druge strane, sve češće svjedočimo novim elementima u već ostvarenom strateškom partnerstvu Moskve i Pekinga nakon što su obje zemlje izložene snažnim američkim pritiscima (Rusija sankcijama, a Kina carinama) političke, gospodarske ali i sigurnosne prirode. To zbližavanje dviju zemalja ostvaruje se ne samo na političkoj i vojno-sigurnosnoj razini, već i onoj gospodarskoj, znanstveno-tehnološkoj, kulturnoj, obrazovnoj i td. Inače, robna razmjena između Rusije i Kine prošle je godine iznosila 108 milijardi dolara (što je bio porast od čak 24% u odnosu na godinu dana ranije), čime se Kina učvrstila na prvom mjestu najvećih ruskih trgovinskih partnera.
A još jedan pokazatelj svjedoči o ubrzanom razvoju njihovog strateškog partnerstva: vrlo česti kontakti na vrhu, koji se gotovo pa odvijaju na mjesečnoj razini, gdje se često i koordinira njihova vanjska politika i zajednički istupi u ključnim međunarodnim tijelima i institucijama.
Svemu tome svjedoči i današnji sastanak ruskih i kineskih predsjednika vlade Dmitrija Medvedeva i Li Keqianga u ruskom Sankt Peterburgu, kojom je prigodom potpisano 20-ak novih sporazuma. Njihov je spektar širok: od energetike do investiranja u visokotehnološke projekte, ali i ulaska ruskih tvrtki u najrazvijenije kineske regije.
Oko čega su se dvije zemlje danas uspjele dogovoriti:
Do 2024. godine Moskva i Peking namjeravaju povećati robnu razmjenu na 200 milijardi dolara, izjavio je u Sankt Peterburgu kineski premijer Li Keqiang, za što su im potrebni novi kvalitativni potezi. Sada se 70% rusko-kineske robne razmjene odnosi na energetiku, kazao je šef kineske vlade, te je nužan novi kvalitetni prodor i u drugim sferama. Jedan od današnjih najvažnijih sporazuma je onaj koji se tiče pokretanja proizvodnje kaučuka u Kini u količini od 50 tisuća tona godišnje, o čemu su se dogovorili kineski SINAPEC i ruska tvrtka Sibur, s tim da bi udio Sibura u projektu iznosio 40%. Dvije su se strane dogovorile o osnivanju novog Tehnološkog investicijskog fonda s kapitalom od 1 milijarde dolara, koji će podupirati projekte iz sfere visokih tehnologija. Također je dogovoren ulazak ruskih kompanija u investicijske projekte u gospodarski najdinamičnijoj kineskoj regiji Guangdong na jugo-istoku zemlje, čiji je BDP prošle godine porastao za čak 6,8% i iznosio 1,47 trilijuna dolara. Dvije zemlje investiraju 2,5 milijardi dolara u ruski projekt izgradnje tvornice za proizvodnju metanola u ruskom Primorskom kraju (Tihooceanska regija) u količini od 1,8 milijuna tona godišnje. Projekt će sufinancirati kineska državna Banka za razvoj, a tvornica će osigurati više od 1500 radnih mijesta.
Iz ovih informacija se daje iščitati kako Rusija, vjerojatno zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine, u svojim odnosima s Kinom sve više uspjeva dobiti ono što je u njima već dugo vremena i tražila: osim suradnje u sferi energetike (prije svega nafte i plina), Moskva želi da Kina investira i u ruske projekte izvan te sfere, ali isto tako od Pekinga traži omogućavanje pristupa ruskim tvrtkama (koje nisu iz energetskog sektora) na dinamičnom kineskom tržištu.
