Rusija postala ponajveći izvoznik LNG plina u V. Britaniju; Indija obustavila uvoz nafte iz Venezuele

U današnjem komentaru dana osvrnut ću se na dvije, prilično neobične i neočekivane vijesti iz svijeta energetike: prva je, da je Rusija postala najveći izvoznik ukapljenog plina u Europu i jedan od najvećih u Veliku Britaniju; i druga, o indijskom odustajanju od kupnje venezuelanske nafte i namjeri Caracasa da svoju naftu, namjenjenu SAD-u, izvozi u Rusiju i Kinu.

Iako Sjedinjenje Države proteklih mjeseci postojano upozoravaju Europu o „opasnom“ i „agresivnom“ ruskom plinu i isto takvim energetskim projektima koji će samo dodatno povećati njezinu ovisnost o Rusiji, te ukazuju na europsku potrebu njegovog zamjenskog uvoza s „dobrim“ i „savezničkim“ američkim ukapljenim plinom (drugim riječima, povećala bi se sveukupna europska ovisnost o SAD-u, jer ona više ne bi bila samo vojne i sigurnosne prirode, već i one, također ključne – energetske),  iz svijeta energetike stiže vrlo zanimljiva vijest, koja demantira spomenuta američka upozorenja (a nerjetko i otovrene prijetnje) o štetnosti energetske suradnje s Moskvom.

Pa iako odnosi između Rusije i Velike Britanije nikada nisu bili lošiji još od vremena hladnog rata (iako niti tada SSSR nije koristio energetske ugovore za političke probitke i zbog toga zatvarao Zapadnoj Europi plinske ventile), čini se kako ta činjenica previše ne smeta kada je u pitanju njihova suradnja u opskrbi britanskog tržišta ruskim ukapljenim plinom.

Naime, od trenutka puštanja u rad ruskog arktičkog terminala za ukapljeni plin „Yamal LNG“ 2017.g., isporuke ukapljenog plina iz Rusije postale su jednim od ključnih za britanske potrošače. O tome svjedoče podaci britanskog terminala Refinitiv Eikon, objavljeni od strane agencije Reuters. (https://uk.reuters.com/article/uk-britain-lng-imports-graphic/surging-lng-imports-drive-down-british-wholesale-gas-prices-idUKKCN1QZ1J4)

Isporuke plina iz „Yamal LNG“, prema ocjenama agencije, „promijenile su energetski izgled Europe“. Primjetno povećanje uvoza ukapljenog plina iz Rusije i SAD-a od strane Velike Britanije, posljednjih nekoliko godina dovelo je do oštrog smanjenja uloge Katara. Katar je zauzimao 1. mjesto u isporukama LNG-a Velikoj Britaniji dugi niz godina, a 2017.g. udio katarskog plina u toj je zemlji iznosio čak 87%. U 2018.g. taj se udio snizio na 39%, a od početka 2019. on je već pao na 34%.

Isporuke plina iz drugih zemalja omogućile su smanjiti njegove tržišne cijene za britanske potrošače. Velika Britanija nastavlja povećavati uvoz ukapljenog plina: u ožujku 2018.g. oni su porasli za maksimum u odnosu na 2015.g.

S druge strane ruski mediji pišu kako je, prema rezultatima iz veljače 2019.g., zahvaljujući razvoju projekta „Yamal LNG“ Rusija uspjela zauzeti 1. mjesto u isporukama LNG-a u Europu, čime, zapravo, potvrđuju navode Reutersa o ruskoj izmjeni energetske slike Europe posredstvom svog ukapljenog plina.

I tako, dok se SAD i EU, prije svega Njemačka i njoj odane članice saveza, sukobljavaju (do razine opasnog narušavanja strateške i savezničke suradnje) oko projekta plinovoda „Sjeverni tok 2“, koji će povezivati Rusiju i Njemačku dnom Baltičkog mora, Rusija, gotovo neprimjetno i u tišini, paralelno sa svojim kopnenim plinovodima razvija i svoje LNG projekte golemih kapaciteta i perspektiva. O jednom od njih nedavno smo pisali i mi na Geopolitika News u svojoj analizi, a radi se o projektu „Artic LNG 2“ (nedaleko od spomenutog „Yamal LNG“), u koji je prije desetak dana aktivno u partnerstvo s ruskim “Novatek“-om, kao nositeljem projekta, ušao i francuski energetski div „Total“ (vidi poveznicu ispod teksta). https://www.geopolitika.news/analize/zoran-meter-americko-ruska-energetska-bitka-s-plinovoda-se-prebacuje-i-na-lng-plin/

Indija odustaje od venezuelanske nafte

Druga današnja vijest također plijeni pozornost. Radi se o tome da Venezuela zaustavlja izvoz nafte u Indiju, koja je, nakon SAD-a, bila njezino drugo po veličini tržište. Indija je, nakon što je u veljači drastično povećala uvoz nafte iz Venezuele i postala svjetski lider u njezinom uvozu, od nje sada odustala. Podsjećam,  Indija je u prvoj polovici veljače u kupnji venezuelanske nafte preskočila SAD, koji je protiv Venezuele uveo sankcije, uključno i blokadu aktiva venezuelanske naftne tvrtke PDVSA, i time povećala uvoz nafte iz te karipske zemlje na 620 tisuća barela dnevno tj. za više od 66%. Indijsko MVP naglasilo je želju za daljnji razvoj energetske suradnje s Caracasom. Što se u međuvremenu dogodilo na relaciji New Delhi-Caracas još nije poznato, kao ni to, povlači li se Indija zbog straha od američkih sankcija?  Jer New Delhi se ionako ne pridržava američkih sankcija protiv Irana i njegovog naftnog sektora s kojim je Indija nedavno uspostavila mehanizam plaćanja nafte u indijskim rupijima, umjesto u dolariuma ili eurima. Dva ključna neposluha prema Washingtonu možda bi, ipak, i za veliku Indiju bila previše?

Bilo kako bilo Venezuela je obustavila izvoz nafte u Indiju, kako je to danas potvrdio venezuelanski ministar energetike i predsjednik naftne tvrtke PDVSA Manuel Quevedo, najavivši diversifikaciju izvoznih tržišta s ciljem prevladavanja problema s naglim padom izvoza u SAD i Indiju. Ali Quavedo je kazao i slijedeće: „Zbog zaustavljanja izvoza nafte u Indiju, Rusija i Kina se razmatraju kao ključni smjerovi (izvoza nafte iz Venezuele, op. a.)“. On je, jučer, na sastanku vijeća OPEC+ u Bakuu, izjavio kako Caracas može preusmjeriti dio prvotno naznačenih količina nafte za SAD u Rusiju i druge zemlje. A nedavno je Caracas sjedište europske podružnice PDVSA prebacio iz Lisabona u Moskvu, nakon čega su mnogi analitičari počeli govoriti o energetskom savezu dviju zemalja – velikih izvoznica nafte.

A da stvari nisu ni malo jednostavne, svjedoči i činjenica da je prije desetak dana  američki državni tajnik Mike Pompeo optužio rusku energetsku tvrtku Rosneft zbog nastavka poslovne suradnje s Venezuelom i kupnje njihove nafte usprkos američkim sankcijama protiv venezuelanskog energetskog sektora. Njegov ruski kolega Sergey Lavrov Pompea je potom podsjetio kako sankcije protiv Venezuele nije uveo nitko osim SAD-a i da one nisu odobrene od strane Vijeća sigurnosti UN-a te stoga nemaju nikakvu pravnu snagu ili obvezu da ih se pridržava Rusija ili bilo koja druga zemlja.

Upravo danas, 19. ožujka, u Rimu bi se trebao održati prvi američko-ruski sastanak o Venezueli: američku delegeciju predvodit će Elliot Abrams (Trumpov posebni predstavnik za Venezuelu), a rusku zamjenik ministra vanjskih poslova Sergey Ryabkov. Potonji je jučer izjavio kako će se u Rimu razmatrati i pitanje američkih pritisaka na ruske tvrtke zbog nastavka poslovnih aktivnosti s venezuelanskim partnerima. Kazao je kako će Rusija tu suradnju nastaviti i dalje, uključno i onu u sferi energetike i vojnih odnosa i da  prijetnje američkim sankcijama na to neće utjecati. Ryabkov je naglasio kako su američke sankcije već uobičajena pojava, koja Rusiju neće zaustaviti. Više o svemu vjerojatno ćemo znati nakon vijesti iz Rima, sumnjajući pri tom u mogućnost bilo kakvih konkretnih dogovora iako je ovaj sastanak i sam po sebi vrlo indikativan s obzirom na ukupnu razinu današnjih američko-ruskih odnosa i njihovih potpuno suprostavljenih stavova po svim ključnim pitanjima međunarodnih kriznih žarišta i budućeg ustroja svijeta općenito.

Zoran Meter: AMERIČKO-RUSKA ENERGETSKA BITKA S PLINOVODA SE PREBACUJE I NA LNG PLIN

0 komentara

You may also like