Talibani: SAD moraju poslušati ruske, kineske i pakistanske diplomate koji „shvaćaju stvarnost“!

Foto: preuzeto s  the National Interest

Predstavnik političkog ureda talibanskog pokreta u katarskoj prijestolnici Dohi Sohail Shaheen u razgovoru za saudijski medij Arab News izjavio je kako SAD moraju (pozitivno) odgovoriti na pozive ruskih, pakistanskih i kineskih diplomata da obnove pregovore s talibanima. Talibani su spremni na prekid vatre samo ako Amerikanci sklope mirovni sporazum.

Ovi su komentari uslijedili nakon nedavnih konzultacija o riješenju afganistanskog problema održanih u Moskvi, u kojima su sudjelovali diplomati iz Rusije, Kine i Pakistana, ali i posebni predstavnik američkog predsjednika za Afganistan Zalmay Khalilzad. Shaheen je izjavio kako diplomati iz Islamabada, Moskve i Pekinga „shvaćaju realnost“ u Afganistanu. Također je podsjetio kako je američko-talibanski „sporazum već bio dogovoren i kako nema potrebe za novim pregovorima“. Pritom je kazao kako će SAD nastaviti vršiti pritisak na talibane s ciljem uspostave prekida vatre ali da će ti pritisci izazvati samo suprotan efekt.

Podsjećam kako je nakon spomenutih pregovora u Moskvi američki predstavnik Zalmay Khalilzad (glavni američki pregovarač tijekom 9 krugova dugih pregovora s talibanima u Dohi) stigao u afganistanski glavni grad Kabul – prvi put nakon što je početkom rujna predsjednik SAD-a Donald Trump posve neočekivano sprječio potpisivanje već postignutog prijedloga američko-talibanskog sporazuma iz Dohe u elitnom zimovalištu američkih predsjednika Camp Davidu. Ta se Trumpova odluka poklopila s obilježavanjem tužne obljetnice terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.g., kao i oštrim napadima Demokratske stranke i jastrebova iz kruga Republikanske stranke protiv Trumpove politike dogovora s talibanima, koji su, podsjetimo, bili i prva meta američke vojne odmazde zbog spomenutog krvavog terorističkog napada. Međutim, Trump, očito, ponovo želi pokrenuti mirovni sporazum te su s tim ciljem prije dva tjedna održane prve konzultacije Zalmaya Khalilzada s talibanskim predstavnicima u Islamabadu s ciljem „obnove povjerenja“ poradi eventualnog nastavka pregovora o obustavi nasilja i pokretanja unutarpolitičkog dijaloga u Afganistanu.  Međutim, unutarafganistanski sastanak, koji se 28. i 29. listopada trebao održati u Kini, odgođen je na neodređeni rok.

Ovdje svakako treba pridodati i vijest prema kojoj bi rezultati predsjedničkih izbora u Afganistanu, koji su javnosti trebali biti predočeni još 19. listopada, mogli biti objavljeni sredinom studenog. Sve to najbolje govori u kakvom se stanju nalazi ta zemlja, kao i to da se pobjednik izbora sasvim sigurno ne odlučuje demokratski izraženom voljom tamošnjih birača (tko je uopće u to ikada i vjerovao), već u prvom redu u skladu s izvanjskim interesima. A njih je, kako vidimo iz ove vijesti, opet sve više i SAD u tom velikom igrokazu više nipošto nisu same. To i jest jedan od glavnih razloga Trumpove želje za najprije smanjenjem američke vojne nazočnosti, a onda i potpunim povlačenjem američke vojske iz te zemlje. To je potpuno u skladu s njegovom novom vanjskopolitičkom doktrinom objavljenom u prosincu prošle godine – najbolje prezentiranom posljednjih desetak dana na tlu Sirije – prema kojoj će se američki vojnici povući iz svih bliskoistočnih vojnih sukoba (naravno, ne iz svojih baza i ne od američkih nacionalnih interesa), a red u kaotičnoj regiji za svoje će novce i svojim snagama morati osiguravati oni čije se to nacionalne sigurnosti neposredno i tiče – osim ključnih arapskih monarhija i Turske američka strategija u tom smislu računa i na Rusiju i Kinu s obzirom na opasnost od prelijevanja bliskoistočnog terorizma preko njihovih granica. Dakle, svi će oni, prema američkim zamislima, morati koristiti i iscrpljivati vlastite resurse. Washington će, naravno, sve te procese budno pratiti, a teško je vjerovati kako će se u tom smislu htjeti odreći utjecaja koje na ovaj ili onaj način ima unutar tamošnjih pojedinih radikalnih islamističkih pokreta. Drugim riječima, još će se dugo primjenjivati ona strategija koju sam više puta označio sintagmama „dobri i loši teroristi“ ili  „kurv… sinovi ali naši kurv…. sinovi“. Dakle, već prema potrebi i interesima koji iza svega ovoga stoje. A ti su interesi za glavne globalne geopolitičke igrače uglavnom dijametralno suprotni.

 

You may also like