Foto: booking.com
Ovoga se tjedna obilježava 20. godišnjica vraćanja Kini bivše portugalske kolonije Makao. A čini se kako Peking toj svojoj autonomnoj regiji za rođendan priprema veliki poklon.
Makao je već godinama jedno od svjetskih središta zabave i kockarnica, međutim, uskoro bi ga Peking od azijskog „Las Vegasa“ mogao pretvoriti u nešto posve drugo – novo azijsko finacijsko središte umjesto Hong Konga. Pojedini analitičari smatraju kako je to odgovor kineske vlade na stanje u Hong Kongu, gdje prosvijedi i neredi ne prestaju još od lipnja ove godine, i koji su gospodarstvu toga najvećeg azijskog financijskog središta nanijeli goleme gubitke, a središnjoj kineskoj vladi dodatne političke probleme u ionako složenim globalnim geopolitičkim okolnostima. Dakle, moglo bi se reći kako se ovdje radi i o svojevrsnoj osveti središnje vlade stanovnicima Hong Konga, iako je, naravno, vladina intencija posve druga. Ona želi kineskim tvrtkama osigurati pričuvno mirno utočište, a Makau dati dodatni razvojni impuls.
Kineski predsjednik Xi Jinping mogao bi uskoro obajviti ovu vijest kao znak zahvalnosti Makau zato što se njegovi stanovnici, za razliku od Hong Konga, nisu željeli priključiti prosvijedima protiv kineske države i vlade. Ovo se može promatrati i kao jasna poruka Hong Kongu, kako će, ukoliko se sigurnosno stanje u njemu ubrzo ne stabilizira, uskoro ostati bez dijela svog tradicionalnog biznisa koji će prijeći u susjednu autonomnu regiju. Naime, zbog polugodišnjih nereda ekonomija Hong Konga trpi velike gubitke. Prema procjenama vlade u Pekingu, ispod crte siromaštva sada živi svaki peti stanovnik Hong Konga.
U izgradnji financijske burze u Makau sudjelovat će i stručnjaci koji su ranije pomagali razvoj burze u Hong Kongu. Davanje Makau, uz status grada zabave i kocke, i status financijskoga središta gradu će donijeti i nove benefite poput izgradnje obrazovnih institucija i zdravstvenih ustanova, a teritorij Makaa se može proširiti novim zemljštima i terenima. Planira se da Makao postane jedno od središta nove Azijske banke za infrastrukturne investicije. Sve to može smanjiti njegovu ovisnost od hazarda tj. igara na sreću i industrije zabave, iako će za njegovo pretvaranje u klasično financijsko središte trebati najmanje deset godina. Nije problem u izgradnji inrastrukture, ona se može izgraditi u dvije-tri godine, već u stjecanju imidža i povjerenja financijskoga svijeta u novi financijski centar. Jer na Makao se danas ne gleda kao na trgovinsko središte. Štoviše, u zadnjih desetak godina on se smatrao kao pogodno mjesto upravo za nešto suprotno – za pranje novca. Zato prelomiti takav imidž neće biti ni malo jednostavno.
Nova burza trebala bi se specijalizirati za rad sa Start up-ovima i tvrtkama iz zemalja portugalskog govornog područja. Trgovina će se obavljati u juanima, što će onemogućiti neposrednu konkurenciju s Hong Kongom. Ali, kako navode stručnjaci, Peking želi imati pričuvnu varijantu za svoje tvrtke zbog pogoršanja stanja u Hong Kongu.
Ako se ovi planovi kineske vlade realiziraju Hong Kong bi, uz Ukrajinu, mogao postati najbolji primjer samodestrukcije i kratkovidnosti onih društvenih snaga, koje, revolucionarnim metodama, svoje zemlje (ili regije, u slučaju Hong Konga) od perspektivnih subjekata međunarodnih odnosa i „mostova“ između Istoka i Zapada pretvaraju u problematične prostore i objekte bavljenja međunarodne zajednice. Najčešće to čine zbog prizemnih, osbnih interesa, pričemu ih sudbine milijuna svojih sunarodnjaka ili sugrađana niti najmanje ne zanimaju.
