Top tema: Izviješće „Auslund-Gozman“, ili kako razmontirati Rusiju

Proteklih je dana pravu buru u ruskoj javnosti pokrenulo izvješće  utjecajnog američkog think-tanka Atlantic Council, objavljeno 24. veljače ove godine, pod nazivom „Rusija nakon Putina: Kako obnoviti državu“ (Russia after Putin: How to rebuild the state), u kojem su izdvojene slijedeće ključne točke:

–        Prva akcija nove vlade trebala bi biti oslobađanje svih političkih zatvorenika i uspostava svih osnovnih sloboda govora, medija, okupljanja i vjere;
–        Trebala bi raspustiti Federalnu službu sigurnosti (FSB), glavnu rusku sigurnosnu agenciju, i otpustiti sve njezine zaposlenike i formirati novi pravosudni sustav, sudove, kao i glavno tužiteljstvo;
–        Rusija bi trebala napustiti svoj predsjednički sustav i održati izbore na svim razinama ubrzo nakon demokratskog iskoraka.

Autori teksta su djelatnik  “Atlantskog vijeća” švedski ekonomist Anders Aslund (rođen 1952.) i predsjednik ruske javne organizacije “Sveruski javni pokret” Unija desničarskih snaga”, etnički Židov Leonid Gozman (rođen 1950.).

Russia after Putin: How to rebuild the state

Tekst počinje konstatacijom kako „ne znamo kada će i kako završiti režim ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali postoje znakovi da se bori i da bi kraj  mogao doći u doglednoj budućnosti. Ova posljednja faza može trajati godinama, ali moramo započeti raspravu o tome kakva bi nova država trebala biti izgrađena na ruševinama starog sustava“, navodi se u uvodu opširnog teksta.





Autori izvješća pozitivnim smatraju, to, što u suvremenoj Rusiji postoje mnoge male i srednje privatne tvrtke, da je ruska makroekonomija prilično stabilna, stopa inflacije niska, a proračunski deficit minimalan. Zemlja ima velike međunarodne devizne rezerve. “Rusija ima snažnu središnju banku i ministarstvo financija te prilično dobro funkcionirajući porezni sustav.”

Međutim, kada tekst izviješća prelazi u analizu političkog sustava i ustroja zemlje, kao i drugih „osjetljivih“ tema poput sloboda medija, ljudskih prava i sl., do izražaja dolaze vrlo radikalni stavovi autora, koji i jesu uzrok spomenute negativne reakcije u ruskim medijima i javnosti.

Ovdje nemamo niti vremena niti prostora za detaljni prikaz ovog izviješća Atlantic Councila, tim više što ga svatko, koga to zanima, može sam pročitati na poveznici koju smo gore u tekstu dostavili. Ovdje ćemo samo navesti dio onih, blago rečeno kontroverznih teza, o kojima svatko može sam promisliti i zaključiti što one za Rusiju, zapravo, znače.





Tako se, primjerice, u tekstu navodi potreba za raspuštanjem ruske protuobavještajne službe –  Federalne službe sigurnosti (FSB) odnosno otpuštanje svih njezinih zaposlenika, nakon čega bi slijedila njihova lustracija uz zabranu obnašanja bilo koje javne službe u državnim institucijama. Također se navodi kako će neka buduća vlada trebati objaviti imena agenata ruske tajne policije: “Novo vodstvo mora osigurati široku transparentnost i sačuvati sve državne arhive kako bi stanovništvo moglo saznati istinu o svemu što ga zanima”.

Nas u Hrvatskoj ovaj dio teksta bolno podsjeća na otvaranje državnih arhiva i njihovo davanje na uvid britanskim novinarima i istražiteljima Haaškog suda, skupa s dokumentima označenim kao stroga državna tajna od strane bivšeg predsjednika Stjepana Mesića nakon dolaska na vlast 2000. godine. Svi znamo koju je cijenu Hrvatska zbog toga godinama morala plaćati ne samo vezano uz problematiku Haaškog suda, već i po pitanju ukupnog političkog imidža zemlje u svijetu, ali, što je još gore, i u smislu generiranja unutarnjih podjela u društvu – najviše onih ideološke prirode, koje traju sve do danas, pri čemu je vrlo malo naznaka da će u doglednoj budućnosti i iščeznuti.

Izvješće „Aslund-Gozman“ također predviđa mjere ideološke naravi za desakralizaciju centralizirane državne vlasti i desovjetizaciju zemlje. Primjerice, predlaže se pretvaranje moskovskog Kremlja u muzej, a predsjednika, koji bi izgubio većinu svojih privilegija, trebalo bi premjestiti u redovni gradski ured. Također se predlaže zatvaranje nekropole na Crvenom trgu i “rastavljanje spomenika onim sovjetskim čelnicima čija su imena povezana s represijom i uništavanjem dijela ruske kulture i tradicije, uključujući Lenjina i mnoge druge”. Autori izvješća predlažu i “napuštanje trenutne staljinističke himne”.

Zaključak: ovo izvješće de facto polazi od kriterija nužnosti demontaže ruske države, kakva je sada, o čemu svjedoče i dijelovi teksta koji ne isključuju mogućnost da se ta nova, hipotetska – demokratska Rusija, suoči s problemom separatizma pojedinih dijelova zemlje, pa se u tom kontekstu kaže kako zbog demokratizacije može doći i do smanjenja ruskog teritorija, a da je glavni cilj vlade pri tom spriječiti krvoproliće.

Ova analiza o Rusiji, koja, očito, implicira i ponašanje Zapadnih političkih struktura  prema njoj u smislu da do realizacije navedenog scenarija u konačnici i dođe, potpuno odudara od druge analize posvećene Rusiji tog istog Atlantskog vijeća,  koja je nedavno izazvala prvi veliki javni sukob u tom utjecajnom think-tanku, čije usluge koristi NATO savez. O tome smo detaljnije pisali prije dva dana, a sadržaj možete pročitati na poveznici ispod teksta. U njoj, neki drugi autorski analitički dvojac, predlaže potpuno drukčiji pristup Zapada Rusiji od onog Aslund-Gozmanovog, u cilju postizanja veće koristi nego što će to biti nastavkom i jačanjem pritisaka na Moskvu. Ali za takve ideje, očito, u neoliberalnim Zapadnim krugovima još nije vrijeme.

Najvjerojatnije –  ono nikada neće ni doći, jer je dominantna neoliberalna ideologija Zapada u potpunoj suprotnosti s aktualnim ruskim viđenjem suvremenog i budućeg svijeta, koje je znatno konzervativnije, s posebnim specifičnostima koje odudaraju od demokracije Zapadnoga tipa (što, zapravo, u stvarnosti uopće nije važno jer je tzv. borba za demokraciju i ljudska prava već odavno izlizana floskula koja služi isključivo u geopolitičke svrhe – primjera u svijetu „pravih“ demokracija, s kojima Zapad može surađivati je i više nego dovoljno, a jedna od poznatijih sigurno je i Saudijska Arabija). Ono je samim tim, valjda, neprihvatljivo i zahtjeva ovako radikalne poteze u ruskom društvu, kakve predlaže autorski dvojac iz Atlantic Councila.

Bilo bi zanimljivo vidjeti reakciju američke javnosti i medija kada bi slične inicijative, o nužnom remontu Sjedinjenih Država kroz poteze neke njihove buduće vlade, koju bi geopolitički Istok trebao pomagati da dođe na vlast, dolazile iz usta utjecajnih ruskih analitičkih krugova i institucija. Ruskog „pogubnog“ miješanja u američki politički i sigurnosni sustav ionako je dostatno i bez toga, a i kao takav –  više je nego dovoljan za snažne američke proturuske sankcije. Vjerojatno beskonačne – tj. do ostvarenja ideja Aslund-Gozmanovog izviješća.

TOP TEMA: U utjecajnom Atlantic Council-u izbio „rat“ zbog Rusije

 

 

 

 

 

Komentari

komentar

You may also like