Top tema: PUTIN: Rusija će sama određivati „crvene crte“ koje njeni suparnici neće smjeti prijeći!

Dugo najavljivano obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina zastupnicima ruskog parlamenta i istaknutim ruskim društvenim i javnim djelatnicima i javnosti uopće, maloprije je završilo.

Iščekivanje ovog govora medijski je sa svih strana, i u Rusiji i diljem svijeta, podgrijavano „vjerojatnim“ Putinovim najavama radikalnih oštrih poteza protiv „kolektivnog Zapada“, Ukrajine – uključno i „priznanja nezavisnosti“ pobunjenih proruskih regija na njenom istoku, kao i mogućoj najavi „dedolarizacije“ Rusije i što sve ne.

Međutim, treba biti iskren i reći kako su se ovakve najave objavljivale u vrijeme vrhunca novonastale krize u Ukrajini u svjetlu pokreta ukrajinske vojske i izjava Kijeva da će vojnim putom integrirati svoje odmetnute regije (a u pozadini se medijski podgrijavala i teza o vraćanju Krima Ukrajini), što je sve skupa dovelo do oštrog političkog odgovora Moskve, kao i do pokreta velikih snaga ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom.

Drugim riječima, spomenute medijske najave radikalnih poteza u govoru ruskog čelnika s te su pozicije izgledale prilično logične. Međutim, u međuvremenu se dogodio famozni Bidenov telefonski poziv Putinu i prijedlog za međusobni sastanak s ciljem smirivanja opasno lošeg stanja međusobnih odnosa. Taj je poziv, sasvim sigurno, neovisno o naknadnim brzim, novouvedenim  američkim sankcijama protiv Rusije i promptnog ruskog sankcijskog protuodgovora, ipak „utro put“ za održavanje summita na vrhu između dviju država, pa je time, definitivno, i mogao utjecati na Putinovo omekšavanje stavova, koje je, možda, u oštrijem tonu želio izreći u svom današnjem govoru. Jer za radikalizaciju uvijek ima vremena, a do tada je potrebno iskoristiti svaku ukazanu priliku za dijalog, pa makar ona, sa strane gledano, izgledala minimalna pa i nikakva po pitanju konačnih rezultata odnosno uspjeha. Jer oni na vrhu, koji se bave tzv. visokom politikom i opskrbljeni su hrpom obavještajnih i drugih informacija – nama „običnim smrtnicima“ nedostupnim, sve ipak puno bolje znaju i u stanju su sagledati probleme s puno šire perspektive.

Sam današnji govor ruskog čelnika bio je najprije posvećen pandemiji koronavirusa, zdravstvenom stanju u zemlji, obrazovanju, a nakon toga socijalnim, gospodarskim i drugim unutarnjim temama Ruske Federacije.




Onaj dio Putinovog govora, koji nas, kao analitički portal koji se primarno bavi geopolitičkim temama najviše i zanima i tiče se prije svega zaoštrenih ruskih odnosa sa Zapadom – bio je na posljednjem mjestu njegovog javnog istupa. Neposredno prije toga govorio je o snazi novog ruskog naoružanja, uspješnoj provedbi modernizacije ukupnih oružanih snaga zemlje, pri čemu je naglasio kako je modernizacija konvencionalnog naoružanja završena u iznosu od 80-tak posto, a onog nuklearnog od čak 88 posto. Govorio je o novim ruskim podmornicama i brodovima koji će, ili već jesu, biti osnaženi novim hiperzvučnim raketama Cirkon, krstarećim raketama Kalibr, kopnenim interkontinentalnim sustavima Sarmat, Avangard, od kojih su neki već stavljeni u bojevo dežurstvo ili će to biti učinjeno do kraja ove godine; o povećanom broju zrakoplova naoružanih novim raketama  Kinžal; laserskom naoružanju i td.

Putin je opet ukazao na rusku vojnu nadmoć u najsuvremenijem naoružanju u odnosu na sve svoje suparnike koji na svemu ovome još trebaju raditi. Ali i usprkos tome, kazao je Putin, Rusija i dalje poziva na dijalog o strateškom naoružanju i uspostavi globalne ravnoteže snaga.

Što se tiče političkih odnosa za Zapadom (posljednja tema, koja je, naravno, ne slučajno uslijedila nakon ove vojne u kojoj je veličana nadaleko poznata „moć i slava“ ruskog oružja, koje je, kako to u Rusiji vole reći, jedini ruski saveznik), Putin je najprije ukazao na „nedopustivost“ prakse koju je, kako kaže,  Zapad odnedavno pokrenuo a tiče se ubojstava visokih pa i najviših državnih dužnosnika zemalja koje mu se ne sviđaju. Posebno je ukazao na, kako kaže, na Zapadu posve medijski i politički ignoriranu činjenicu o nedavnom otkrivanju i uhićenju osoba uključenih u pokušaj organizacije ubojstva bjeloruskog predsjednika Aleksndra Lukašenka i potpunog razotkrivanja čitave sheme prometne blokade Minska, isključivanja električne energije glavnog bjeloruskog grada i paralize čitavog sustava s ciljem nasilne promjene vlasti u toj zemlji. Podsjetio je i na bivšeg ukrajinskog predsjednika Janukoviča kojeg su „majdanski revolucionari“, kako kaže, također umalo likvidirali,  a da Zapad o svemu tome ili šuti ili se pravi kako ništa ne vidi. Putin je kazao kako će Rusija tim novim metodama Zapada reći odlučno „dosta“.





Međutim Putin je ponovio spremnost Rusije za dijalog i s onima, koji se, kako kaže,, poput „novog vida sporta“ natječu u tome tko će više popljuvati Rusiju. Dodao je, pri tom, kako Rusija u tom pogledu djeluje krajnje suzdržano, pa čak „nekada uopće niti ne reagira na takve napade“, što, međutim, „Zapad ni u kom slučaju ne bi smio shvatiti kao rusku slabost“.

Putin je svoj govor završio efektno, riječima, kako će Rusija pozorno pratiti da ruski suparnici u svijetu „ne prijeđu tzv. crvenu crtu“ na bilo kojem dijelu svijeta, „koju ćemo (Rusija) sami odrediti“. Nakon toga je uslijedio snažan aplauz nazočnih, te intoniranje ruske nacionalne himne.

Za detaljnije komentare i analize ovog Putinovog govora bit će još i vremena i prostora. Ali prije toga iznio bih kratko svoje mišljenje:

Putinov govor bio je državnički odmjeren – istodobno i upozoravajući (netko će reći prijeteći što nije točno) ali i pozivajući na dijalog i normalizaciju odnosa (Kinu Putin nije niti jednom riječju spomenuo!). Nešto slično, kako se to vidjelo i u nedavnom Bidenovom govoru nakon uvedenih novih proturuskih sankcija: “škrgut zubi i opasno režanje” prema Moskvi, ali i vrlo jasno izrečene Bidenove riječi kojima se želi normalizacija s Rusijom u onim stvarima koje su bitne po obje zemlje ali i sigurnost čitavog svijeta. Drugim riječima, matrica djelovanja obiju velesila gotovo je identična, što, prema mom mišljenju, jasno dovodi do zaključka kao će do summita Biden-Putin ipak doći neovisno što svoj odgovor na tu Bidenovu ponudu Putin još uvijek nije dao.




Danas objavljujemo veliku analizu američko-ruskih odnosa u kontekstu spomenute ukrajinske krize i Bidenovog telefonskog poziva za sastanak s Putinom. Vrijedi je pročitati.

Komentari

komentar

You may also like