Već danas, prvoga dana summita NATO saveza u Londonu, kada se, obično, međusobno susreću i razgovarju lideri zemalja članica i(li) njihovi ministri obrane, dolaze čudni, ili bolje rečeno pozitivni signali, koje smo na ovome portalu već ranije navještavali, komentirajući posljednjih dana intervjue glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga, kao i pojedinih državnika najutjecajnih zemalja svijeta – od SAD-a, i Rusije, preko Francuske i Njemačke do Turske. Iz svih njih mogla se nazrijeti želja za pozitivnim pomacima u odnosima Zapada i Rusije, ali isto tako i skretanje fokusa interesa te vojno-političke organizacije s Rusije prema Kini. Sve te izjave, uključno i ona – već čuvena Macronova o „moždanoj smrti“ NATO-a, daju naslutiti kako ovaj summit neće biti nalik na prethodne, ne samo zbog opterećenosti te organizacije brojnim unutarnjim problemima, već i zbog vanjskih izazova ali i mogućnosti koje se pružaju za prelamanje postojeće dramatične sigurnosne slike svijeta, koja ubrzanim koracima prijeti izmicanjem nadzora i potpunim ukopavanjem u rovove glavnih sukobljenih polova ili globalnih središta moći.
U tome kontekstu upravo je stigla zanimljiva vijest, prema kojoj su američki predsjednik Donald Trump i francuski čelnik Emmanuel Macron na zajedničkoj konferenciji za medije tijekom summita NATO saveza u Londonu izjavili o nužnosti popravljanja odnosa s Rusijom.
„Ja mislim kako mi možemo poboljšati odnose s Rusijom. Mislim da to ne bi bilo loše… Vi i ja imamo slične točke gledišta o tome“, obratio se predsjednik Trump svome francuskom kolegi. Trump je dodao kako i „ruski narod to također želi“ i kazao, kako „SAD i Rusija mogu sklopiti sporazum o nuklearnom oružju, kojemu će se „u nekom razdoblju priključiti Kina i druge zemlje“. O tome je Trump već razgovarao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Dakle, Trump je po tom pitanju reterirao i, očito, više ne inzistira na priključenju Pekinga kao preduvjetu za sklapanje novoga sporazuma.
Francuski čelnik Emmanuel Macron istom je prigodom ukazao na nužnost strateškog dijaloga s Rusijom u svrhu osiguranja sigurnosti na teritoriju Europe. Dodao je kako je NATO utemeljen prije 70 godina u posve drugim povijesnim okolnostima, u svrhu suprostavljanja SSSR-u. „Mi moramo sagledati novu povijesnu stvarnost“, kazao je predsjednik Macron, dodavši, kako je nužno izraditi novu satnicu (djelovanja).
A kako sve ovo ne bi ispalo kao „igra bez glavnoga glumca“ potrudio se i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je danas u Sočiju, na zasijedanju obrambenog sektora posvećenom ruskoj pomorskoj floti, kazao, kako je Rusija u više navrata izražavala svoju spremnost za suradnju s NATO savezom. Rusija je, kazao je danas Putin, uvijek željela predlagati konstruktivni pristup, međutim nakon 2008.g. suradnja je bila praktički ukinuta. Rusija se nada kako će interesi zajedničke sigurnosti i mirne budućnosti ipak prevladati.
Dakle, ako ništa drugo, barem se za kratko snizila oštra politička retorika na relaciji Moskva-Washington-Pariz, a svi oni koji su se izrugivali spomenutim Macronovim riječima o NATO savezu danas bi se itekako mogli zapitati, imaju li, zapravo, francuski i američki predsjednik slične poglede po pitanju potrebe preispitivanja uloge tog vojno-političkog saveza u budućnosti. Naime, osim što je, kao prvo, danas pravilno rečeno kako je NATO stvoren u posve drukčijim povijesnim okolnostima u odnosu na one današnje, i da su se vremena i međunarodni odnosi od tada dramatično promijenili, unutar te organizacije još je uvijek itekako nazočna hladnoratovska retorika ali i identični praktični potezi iz toga razdoblja. I drugo, uopće nije isključeno da Trump NATO gleda kao na nešto potpuno drugorazredno po stvarne američke interese, ili, bolje rečeno – kao sredstvo za nadzor svojih europskih partnera, jer Sjedinjenim Državama nije uopće nikakav problem u Europi u obrambenom segmentu djelovati samostalno i sklapati bilateralne odnose s bilo kojom zemljom, o tome, hoće li i u kolikoj mjeri one primiti američkih vojnika, američke vojne tehnike, ili koliko će se američkih baza otvoriti. Uostalom Washington to na istoku EU već odavno i čini. Za takvo djelovanje Washingtonu nije potreban NATO, kojega je, osim toga, do sada morao financijski „uzdržavati“. Zato spomenuta Macronova retorika, iako naizgled dramatična, i nije bez rezona, bez obzira što je izazvala brojne reakcije među zemljama članicama. A Trump, ipak, kao „Alfa“ – „mužijak“ unutar NATO saveza mora držati do određenoga reda da sve ne bi izgledalo kaotično i konfuzno. A konfuzno izgleda po mnogočemu: dovoljno je kazati kako je u današnjem razgovoru s Jensom Stoltenbergom Trump oštro kritizirao upravo tog istog Emmanuela Macrona s kojim je maloprije ugodno i prijateljski časkao, upozorivši kako Macron nema pravo na oštre kritike NATO saveza u vrijeme dok je u Francuskoj teško socijalno stanje i dok traju postojani prosvijedi „Žutih prsluka“.
Raste napetost između tradicionalnih neprijatelja: Grčka traži pomoć NATO-a zbog Turske!
