Trump optužio Macrona za davanje „pogrešnih signala“ Iranu u ime SAD-a

Sjedinjene Države svojom oštrom protuiranskom politikom sve više polariziraju ne samo svijet, već i američke saveznike u Europi. Naime, nakon američke najave o osnivanju međunarodne koalicije za patroliranje Perzijskim zaljevom, koju je podržala Velika Britanija i arapske monarhije Zaljeva, negativan odgovor za priključenje istoj stigao je iz Japana, Njemačke, Španjolske. Naravno, po tom pitanju još ništa nije riješeno i još se dosta toga može promijeniti (i u konačnim odlukama spomenutih zemalja), ali je za sada činjenica kako EU, ukoliko iz nje izostavimo spomenutu Britaniju koja je ionako u završnoj fazi Brexita, i dalje primarno ustrajava na diplomatskom riješenju američko-iranskog sukoba i očuvanju nuklearnog sporazuma s Teheranom.

A da se stvari upravo tako odvijaju potvrđuje i sinoćnja izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, kako nitko nije opunomoćen govoriti s Iranom u ime SAD-a, kritizirajući u tom smislu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji Teheranu daje „netočne signale“ o mogućim pregovorima s Washingtonom (info: Reuters).

„Ja znam da Emmanuel ima dobre namjere, kao i drugi, ali nitko ne smije govoriti u ime Sjedinjenih Država, osim samih Sjedinjenih Država“, napisao je Trump na svom tvitu.

Podsjećamo: mediji su izvijestili kako je Macron prethodno pozvao iranskog predsjednika Hassana Rouhanija na slijedeći summit G7 koji se održava ovog mjesca u Francuskoj, kako bi se susreo s američkim vođom Donaldom Trumpom. Kasnije je Elizejska palača opovrgnula tu vijest.

Međutim, 30. srpnja Macron je obavio telefonski razgovor sa svojim iranskim kolegom i govorio mu o važnosti deeskalacije u zoni Perzijskog zaljeva, kazavši, kako je uloga Francuske usmjerena na ulaganje svih nužnih napora da bi se „sukobljene strane suglasile na uzimanje pauze i sjele za pregovarački stol“.

Elizejska palača već je prethodno objavila kako Macron podupire kontakte i s Donaldom Trumpom, i da „vodi konzultacije“ s Njemačkom, Velikom Britanijom, Rusijom i Kinom vezano uz očuvanje nuklearnog sporazuma s Iranom. U srpnju je u Parizu boravio, i s Macronom se sastao posebni izaslanik iranskog predsjednika Abbas Arakchi. On je francuskom vođi predao pismo iranskog predsjednika Rouhanija, koje se odnosi na načine očuvanja nuklearnog sporazuma i smanjenje napetosti u Perzijskom zaljevu.

Očito je, dakle, kako zakulisna diplomacija radi „punom parom“ i kako se grčevito nastoji iznaći po svih prihvatljivo političko riješenje. To je, osim Irana, prije svega u interesu Europske unije koja bi i najviše stradala od moguće eskalacije sukoba i eventualnog američkog rata protiv Irana, kako u gospodarskom tako i u sigurnosnom smislu zbog novog masovnog izbjegličkog vala koji bi neminovno uslijedio, kao što bi usljedilo i intenziviranje terorističkih akcija na njenom tlu. Naravno, sve će to na kraju ipak ovisiti o SAD-u i njegovom (ne)htjenju rješenja problema, odnosno (ne)nastojanju zadržavanja visoke razine vojno-sigurnosne napetosti u regiji s ciljem daljnjeg pritiska na Teheran i nastojanja da isti promijeni svoju vanjsku politiku, što je sizifov posao i od čega neće biti ništa. U tom nastojanju Wahington je, ukoliko izuzmemo njegove bliskoistočne saveznike – arapske zemlje Zaljeva i Izrael, kao i Britance, u svijetu sve usamljeniji, barem kada je riječ o ključnim državama. Međutim, SAD su od svega toga mogućeg kaosa tisućama kilometara daleko i u tom se smislu vjerojatno osjećaju puno sigurnije i komotnije od Europe i šireg Bliskog istoka, na kojem ionako postaje sve više vruće i zbog rastuče indijsko-pakistanske napetosti. Međutim, lažna uljuljkanost u vlastitu sigurnost kroz proiciranje tuđih ratova teško da može dobro završiti i po njihove pokretače u vrijeme današnjeg tehnološkog razvoja, sofisticiranog oružja i isto takvih metoda ratovanja.

0 komentara

You may also like