Trump “pogazio” riječ: U Kataru obnovljeni pregovori između SAD-a i talibana

Ono što smo na ovom portalu već ranije najavljivali kao jedino moguće, usprkos „ljutnji“ američkog predsjednika Donalda Trumpa na talibane i njegovog iznanadnog odbacivanja tek postignutog sporazuma s tom (terorističkom) organizacijom s početka rujna ove godine, upravo se potvrdilo kao točno. Naime, u četvrtak, 7. studenog,  u katarskoj prijestolnici Dohi obnovili su se pregovori između američkih i talibanskih predstavnika, usmjereni prema prekidu vatre, povlačenju dijela američkih vojnika i pokretanju unutar-afganistanskog dijaloga. Američki pregovarački tim opet predvodi Trumpov osobni izaslanik za Afganistan Zalmay Khalilzad.

A taj isti Khalilzad predvodio je i prethodni – prvi pregovarački proces između SAD-a i talibanskog pokreta, koji se također održavao u Dohi. Do postizanja preliminarnog sporazuma s početka rujna održano je ukupno 9 pregovaračkih krugova u više od godinu dana mukotrpnih razgovora i nadmudrivanja, a u konačnici i ne baš ugodnih kompromisa. Iznenadno Trumpovo odbacivcanje tog, već od njega samoga ranije pohvaljenog sporazuma koji je službeno trebao biti potpisan u američkom Camp Davidu, formalno je prouzročeno izvršenim talibanskim terorističkim napadom na vojni objekt afganistanskih snaga sigurnosti u Kabulu, kojom je prilikom osim 12 Afganistanaca poginuo i jedan američki vojnik. Međutim stvarni razlozi Trumpovoga „gnjeva“ i izjava kako pregovora više nema i da će talibanski pokret biti do korijena uništen ipak su bili unutar-američke političke prirode i predstavljali su svojevrsni amortizer ili sredstvo za otupljivanje oštrica napada iz Demokratske stranke koji su istupali protiv bilo kakvog sporazuma s talibanima, a taj postignuti,  s početka rujna, vremenski se poklopio baš s obilježavanjem tragične obljetnice velikih terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.g. kada je u američkom društvu redovito prisutna snažana emocija zajedništva, ponosa i prkosa, što obično ne traje dugo te se ubrzo sve vraća u kolotečinu političkih i ideoloških  borbi, koje snažno, možda više nego ikada ranije dijele sadašnje američko društvo (vidi link ispod teksta).

Ali američkoj administraciji je potpuno jasno kako do bilo kakvog političkog i sigurnosnog napretka u Afganistanu ne može doći bez aktivnog uključivanja u pregovarački proces i u društvu utjecajnog talibanskog pokreta, koji, osim toga, vojno nadzire više od polovice ukupnog teritorija te zemlje.

Zoran Meter: Razlozi propasti američko-talibanskog sporazuma uoči kaosa u Perzijskom zaljevu

You may also like