Svi ključni američki mediji proglasili su Joea Bidena 46. predsjednikom SAD-a, nakon što je postalo neupitno da Biden ima dovoljan broj elektora te da ga Donald Trump više ne može sustići.
Novi američki predsjednik Joe Biden veteran je u američkoj visokoj politici. Već 1973., s 30 godina postaje postaje senator države Delaware, što će ostati do 2009. Punim imenom Joseph Robinette Biden (mlađi), rođen je 20. 11. 1942. u Scrantonu (Pennsylvania) u katoličkoj obitelji irskog podrijetla. Biden je tako postao, nakon John F. Kennedyja drugi katolik na čelu SAD-a i drugi iz Demokratske stranke. Otac, Joseph R. Biden stariji bio je vlasnik naftne firme koja je propala, pa se obitelj u 50-ima seli u državu Delaware. Pošto su nakon propasti očeve naftne firme živjeli skromnije, Biden je često volio isticati kako dolazi iz radničke obitelji. Bidenov pradjed s majčine strane Edward Francis Blewitt bio je prvi Irac katolik u zakonodavnoj skupštini Pennsylvanije. Biden rano doživljava obiteljsku tragediju. Naime, njegova prva žena Neilia Hunter, koju je oženio 1966., poginula je 1972. automobilskoj nesreći, kao i njegova jednogodišnja kćer Naomi, dok su sinovi Beau i Hunter preživjeli. Pet godina kasnije oženio se sa sadašnjom suprugom Jill Tracy Jacobs, s kojom ima kćer Ashley.
U 70-ima, za vrijeme borbe za građanska prava afroamerikanaca, senator Biden protivio se uvođenju zabrane odvojenih buseva za afroamerikance i bijelce. Točnije, smatrao je kako sudovi ne bi trebali imati ovlast nametanja zajedničkih buseva za bijelce i afroamerikance. Zbog toga ga je u debati kritizirala, sada njegova potpredsjednica, Kamala Harris, ali je Biden negirao da se protivio zajedničkim autobusima. Usprkos tome, ankete pokazuju da danas uživa veliku popularnost kod afroameričke zajednice. Repovi iz prošlosti vuku se iza Bidena i po drugim pitanjima. Tako je, danas veliki zagovornik prava homoseksualaca, 1973. izjavio kako gejevi predstavljaju “sigurnosni rizik”, dok je 2008. jasno naznačio kako se protivi homoseksualnim brakovima.
Godine 1988. Biden se kandidirao za predsjednika, ali se ubrzo povukao iz demokratskih predizbora jer je plagirao govor Neila Kinnocka, predsjednika Laburističke stranke, Od 1987. do 1995. bio je predsjednik odbora za pravosuđe Senata, a dugo je godina bio član odbora za vanjsku politiku (jedno vrijeme i predsjednik). Kao član spomenutog odbora Senata zagovarao je američku intervenciju protiv srpskih snaga u Bosni i Hercegovini. Pritom je jasno naznačio, još za vrijeme administracije Georgea Busha starijeg kako je riječ o srpskoj agresiji, a ne o građanskom ratu, dok je Slobodana Miloševića nazvao ratnim zločincem. Godine 1993. posjetio je opkoljeno Sarajevo te se sastao s bosanskohercegovačkim državnim vrhom. Biden će također podržati bombardiranje Srbije zbog zločina and Albancima na Kosovu i etničkog čišćenja. Biden i republikanski senator John McCain čak su u svibnju 1999. predložili rezoluciji o korištenju kopnenih snaga protiv Miloševićeva režima. Biden se protivio Zaljevskom ratu 1991., ali je podržao američku invaziju na Irak i Afghanistan 2001.
Biden se 2008. po drugi puta kandidira za predsjednika, ali relativno rano povlači kandidaturu budući da nije imao šansu postati demokratski predsjednički kandidat. Barrack Obama naposljetku pobjeđuje Hillary Clinton i postaje predsjednički kandidat te odabire Joea Bidena za svog potpredsjednika. Dvojac pobjeđuje na izborima pa Biden postaje potpredsjednik u administraciji prvog afroameričkog predsjednika, što će ostati u oba Obamina mandata. Biden tako postaje prvi katolički potpredsjednik u povijesti SAD-a. Kao potpredsjednik, dakako, podržava sve vanjskopolitičke poteze Baracka Obame, poput raketiranja Gadafijeve Libije itd. U studenom 2015. posjetio je i Hrvatsku. „Za SAD i mene osobno, ali govorim u ime američkog predsjednika, ova je regija u posljednjih 25 godina od iznimnog interesa“, kazao je tada novinarima u Zagrebu.
Biden je postao demokratski predsjednički kandidat 2020. kao umjereniji kandidat koji može okupiti i tradicionalne, društveno konzervativnije birače Demokratske stranke, afroamerikance i progresivnije članove američkog društva, nasuprot lijevom Bernieju Sandersu. Kritičari su isticali da ga je “establišment” izvukao te da, zbog starosti, nije najbolji izbor za američkog predsjednika. Zbog brojnih gafova suparnik Donald Trump prozvao ga je “uspavani Joe” (sleepy Joe), a jedno ga je vrijeme nazivao i “Joe Hiden” (sakriveni Joe), budući da se nije, u jednom trenutku kampanje, često pojavljivao u medijima, kako bi se smanjila količina gafova. Zato su republikanci i Trump isticali da vodi kampanju iz “podruma”. U izbornoj se kampanji odrekao politika lijevog krila demokratske stranke koje bi vjerojatno otuđile umjerene glasače – poput zabrane određenih metoda eksploatiranja nafte i plina (hidrauličko frakturiranje), smanjivanja sredstava za policiju (defund the police) i sl.
Komentari
