Američki medij The Washington Post navodi kako Trumpova odluka nije imala veze s njegovim telefonskim razgovorom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskym tj. da je bila donijeta prije toga razgovora.
Taj medij, pozivajući se na tri izvora iz američke administracije, navodi kako su State Department i Pentagon odluku o zamrzavanju financijske pomoći Ukrajini dobili još sredinom srpnja, dok je telefonski razgovor Trump – Zelensky održan kasnije – 25. srpnja. Razlog Trumpove zabrinutosti bila je činjenica o „vrlo mnogo korupcije u Ukrajini“. Jedan od izvora WP-a kategorički odbacuje bilo kakav Trumpov pritisak na Zelenskog po načelu „usluga za uslugu“. (Zelenski Trumpu kompromitirajuće podatke o Joe Bidenu i njegovu sinu Hunteru Bidenu u svezi plinskog biznisa u Ukrajini nakon Majdanske revolucije, a Trump Zelenskom obećana financijska sredstva iz američkog proračuna, op. ZM.). Ovdje želim podsjetiti kako je Hunter Biden postao član vijeća direktora najveće ukrajinske privatne plinske kompanije Burisma Holdings u vrijeme dok je njegov otac bio potpredsjednik SAD-a.
Podsjećam kako je Geopolitika News jedan od prvih medija koji je ovu temu analitički obradio još početkom rujna (vidi poveznicu ispod teksta). U njoj je, između ostalog, navedeno upravo ono što sada izbija u prvi plan – obračun Trump-Biden! Tako je napisano kako je nakon revolucije u Kijevu iz veljače 2014. g., u američkoj administraciji za Ukrajinu bio zadužen tadašnji potpredsjednik Joe Biden, a njegova glavna operativka bila je savjetnica državnog tajnika za Europu i Euroaziju Victoria Nuland. Biden je (naravno, neslužbeno), zapravo, bio i glavni „kadrovik“ ukrajinskog državnog vrha, a tamošnja je politička slagalica posložena prema „kockicama“ Obamine administracije, koja je, više-manje, potpuno otvoreno i stajala iza spomenute revolucije. A upravo je Joe Biden, napisali smo u analizi, trenutačno jedan od najozbiljnijih Trumpovih protukandidata od strane Demokratske stranke za predsjedničke izbore iduće godine, pa bi pronalazak njegovog „prljavog veša“ u mutnim poslovima s korumpiranim pojedincima i institucijama u Ukrajini (i Bidenov se sin bio aktivno uključio u plinski biznis u postrevolucionarnoj Ukrajini, što se na kraju, iz razloga koji nisu predmet ove analize izjalovilo) Trumpu predstavljalo dodatno jamstvo kako do neugodnih iznenađenja na predstojećim izborima po njega ne bi smjelo biti, ne samo od strane Bidena. Jer tragovi korupcije u poslovima u Ukrajini vode jako duboko i na američkoj strani – naravno – ponajviše onoj unutar Demokratske stranke koja je i kurirala ukrajinskim revolucionarnim i postrevolucionarnim scenarijem. Razmjeri ukrajinske korupcije jako su dobro poznati američkom državnom i vojnom vrhu pa je očito kako je Trump krenuo u konačni obračun s Bidenovim (demokratskim) kadrovima u toj zemlji. A kako „riba smrdi od glave“, prva žrtva toga obračuna bio je nedavno detronizirani predsjednik Petro Porošenko, koji se u vrijeme američke predizborne kampanje 2016. vrlo ružnim riječima obrušavao na Donalda Trumpa, uvjeren (uostalom, kao i gotovo čitavi svijet) u pobjedu Hillary Clinton i kontinuitet dotadašnje američke snažne proukrajinske (čitaj: pro-Porošenkove) politike. A Trump takve stvari ne zaboravlja.
A prema najnovijim informacijama, Trumpov osobni odvjetnik Rudy Giuliani je na svom tvitu objavio kako je Bidenov sin Hunter novce dobivao „preko Latvije i Cipra“, a iznos jedne od uplata iznosio je 3 milijuna dolara. Tadašnja Obamina administracija je preko američkog veleposlanstva, navodi Giuliani dalje, primorala ciparsku vladu sakriti tu informaciju. Skandal s Bidenom tek počinje, navodi Giuliani, i dodaje kako su primljene sume iz Ukrajine puno veće od spomenuta 3 milijuna dolara. Giuliani također dodaje i novu veliku optužbu protiv Joe Bidena, i kaže kako je i kineska vlada u Bidenov fond uplatila 1,5 milijardi dolara, „što je postalo poznato danas“, zbog postizanja po sebe još povoljnijeg trgovinskog sporazuma.
Komentari
