Zbog prosvijeda u Honkongu zaoštravaju se kinesko-britanski odnosi. Kineski veleposlanik pozvan u Foreign office!

Kina i Velika Britanija razmjenjuju oštru retoriku i međusobno se optužuju za događaje proteklih dana i tjedana u Hongkongu. Riječ je o reakcijama na masovne prosvijede stanovnika toga kineskog grada s posebnim administrativnim statusom, koji su prerasli u nerede i sukobe s policijom nakon što je gradska vlada odlučila promijeniti sporni zakon o ekstradiciji (izručenju) svojih građana.

Tako britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt govori o „ozbiljnim posljedicama“ za Kinu koje se mogu pojaviti ukoliko ona ne bude poštivala riječi i duh sporazuma, koji Hongkongu jamči posebne slobode (Hunt misli na zajedničku kinesko-britansku deklaraciju iz 1984.g., op. ZM.).

„Ja ništa ne govorim o tome kakve mogu biti te posljedice, to bi od mene, kao ministra, bilo nepravilno“, izjavio je Hunt u intervjuu radiu BBC i dodao, kako se „Velika Britanija vrlo ozbiljno odnosi prema toj situaciji“. „Mi smo zemlja koja je utemeljila demokraciju, vladavinu zakona i građanska prava po čitavom svijetu tijekom velikog dijela naše povijesti, i mi tu situaciju (u Hongkongu) ocjenjujemo vrlo zabrinjavajućom“.

U srijedu je kineski veleposlanik u Londonu Liu Xiaoming , nakon što je britanska premijerka Theresa May prethodno u parlamentu izjavila kako je bila „šokirana“ scenama nasilja kada su prosvjednici  u ponedjeljak upali u zgradu Zakonodavnog vijeća u Hongkongu, nastupio u svom rijetkom televizijskom obraćanju i optužio britansku vladu za miješanje u zbivanja u Hongkongu.

„Britanska vlada je odlučila stati na krivu stranu, ona je dala neumjesne izjave, ne samo mješavši se u unutarnje stvari Honkonga, već i podržavši one koji vrše nasilje i krše zakon“, izjavio je Liu. Dalje je kazao, kako je Velika Britanija željela „onemogućiti“ vlast Hongkonga da „izgrednike privedu pravdi, što predstavlja jasno miješanje u vladavinu zakona u Hongkongu“. Pri tom je ponovio kako je „Hongkong posebni administrativni dio Kine i da više nije ono što je bio u vrijeme britanske kolonijalne vlasti“. (Iako to kineski diplomat ovdje izrijekom nije javno kazao, zanimljivo je podsjetiti i  kako su pojedini prosvjednici, koji su se u ponedjeljak nasilno probili u upravnu zgradu Hongkonga nosili i britanske kolonijalne zastave, op. a.).

Zbog ovih je riječi veleposlanik Liu Xiaoming bio pozvan u britansko Ministarstvo vanjskih poslova, radi njihovih pojašnjenja.

I najvjerojatniji budući nasljednik premijerke Therese May Boris Johnson također je izjavio kako podupire prosvjednike u Hongkongu.

Podsjećamo: nezavisni pravni sustav u Hongkongu funkcionira odvojeno od matičnog dijela Kine, sukladno sporazumu o predaji britanskog suvereniteta nad Hongkongom Kini 1997.g., kojim je on i službeno prestao biti britanska kolonija. Hongkong je postao kineska autonomna administrativna jedinica u okviru politike „Jedna zemlja, dva sustava“.

Općenito gledano, stanje je po Peking prilično složeno: Hongkong je kineski državni teritorij, a svaki oblik nasilja, poglavito prema snagama sigurnosti, po kineskom (i svačijem drugom) zakonu mora biti strogo sankcioniran, a u protivnom se može smatrati slabošću ili strahom središnje vlade. Ali ukoliko bi Peking odlučio uvesti red u Hongkong jačanjem svog policijsko-sigurnosnog aparata, to bi moglo dovesti do otvorenog sukoba s dijelom tamošnjeg, radikalno usmjerenog stanovništva, koje je do izražaja došlo u prošli ponedjeljak upadom u zakonodavnu zgradu Hongkonga. Nije potrebno niti govoriti koliko bi takva akcija Pekinga bila rado dočekana i stavljena „na nož“  ne samo od britanske, već i od strane vlade Sjedinjenih Američkih Država, u kontekstu sadašnjih globalnih geopolitičkih procesa i napetosti, kao i pokrenutih gospodarskih sukoba tj. trgovinskog rata. Također je nesumnjivo da bi bilo kakva jača represivna akcija kineske vlade u Hongkongu automatski bila stavljena i u konktekst poznatih zbivanja iz studentske revolucije na pekinškom trgu Tiananmen u proljeće 1989.g,, koja je okončana uporabom otvorene vojne sile od strane tadašnje komunističke vlade na čelu s predsjednikom Dengom Xiaopingom.

Zato će kineski državni vrh morati itekako pravilno odvagnuti sve „plusove“ i „minuse“ po svoje nacionalne interese prije bilo kakvog donošenja odluke, o tome, na koji način smiriti uzavrele strasti i nastale visoke tenzije u Hongkongu. Tom gradu-otoku, koji Kini, da budemo sasvim jasni, u gospodarskom smislu itakako puno znači i dobra donosi  u kontekstu svog jedinstvenog i povoljnog administrativnog statusa, kao jednog od vodećih financijskih i poslovnih središta Azije i čitavoga svijeta.

0 komentara

You may also like