Zoran Meter: Ana Brnabić – Srbija će odbaciti sporazum s Rusijom kada uđe u EU!

Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije izgubit će snagu onda, kada Srbija postane član Europske unije, ali sada on ima važnu ulogu za ekonomski razvoj Srbije. O tome je srpska predsjednica vlade Ana Brnabić govorila 12. studenog na berlinskom forumu „Srbija u EU“.

Tada je, također, izjavila, kako Srbija i Rusija imaju tradicionalno dobre odnose zbog vjerskih i kulturnih sličnosti, kao i razvoja ekonomskih veza, prije svega u sferi energetike, zbog čega je njena zemlja 100% ovisna o ruskom plinu.

„EU je zainteresirana za gospodarski snažnu Srbiju. Tada, kada mi postanemo članica EU, mi ne možemo očuvati taj sporazum (s Rusijom), ali on je u sadašnjem trenutku u interesu Srbije i našeg gospodarskog razvoja“, kazala je u Berlinu srpska predsjednica vlade. Također je dodala, kako je Moskva upoznata s tim, da je strateški prioritet Beograda članstvo u EU, i da ona (Moskva) nikada, ni na koji način nije kazala kako je protiv tog srpskog cilja.

Podsjećamo i da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić 2. listopada ove godine boravio u Moskvi, kojom mu je prigodom ruski čelnik Vladimir Putin kazao kako su ruske investicije u srpsko gospodarstvo dosegnule 4 milijarde dolara, a da robna razmjena između dviju država stabilno raste. U takvim uvjetima, dok Srbija još nije članica EU, posve su razumljive navedene riječi srpske premijerke. Ali ona, zapravo, i nije rekla ništa novo: samo je na obrnuti način kazala kako Srbija neće odustati od suradnje s Rusijom dok je EU ne primi u svoj elitni klub!

Međutim, nije nikakva tajna kako je Bruxelles u svom pristupu Srbiji i njezinim težnjama za članstvom u EU prvotno imao potpuno drukčiji – ultimativan pristup: od Beograda je zahtijevao poslušnost i solidarnost prema stavovima EU o odnosima s Moskvom, nužnost srpskog vođenja europske vanjske politike, prije svega po pitanju uvođenja proturuskih sankcija, čemu se Srbija postojano opirala. Međutim, u uvjetima sve zaoštrenijih odnosa Zapad-Rusija i strateške potrebe za užurbanim uključenjem „zapadnog Balkana“ u euroatlantske integracije, Bruxelles je u međuvremenu „omekšao“ svoj tvrdi stav (to je učinio i NATO savez), pa  njihovi emisari u Beograd sve češće dolaze s porukama kako shvaćaju poziciju Beograda i da oni nemaju ništa protiv suradnje Srbije s Rusijom u nekim razumnim okvirima, dok Beograd istovremeno proširuje okvire suradnje  s EU i NATO savezom i postupno ispunjava nužne kriterije za prijam u EU.

Neosporno je, što god netko o tome mislio, kako je Beograd po tom pitanju „nadmudrio“ Bruxelles, najviše kroz svoje iskorištavanje promjenjenih geopolitičkih odnosa u Europi i svijetu i geostrateškog položaja Srbije u Jugo-istočnoj Europi. Tako se danas u Srbiji vrlo jednostavno i bez velikih pompi s bilo čije strane (i domaće javnosti, i Zapada, i Rusija) održavaju i srpsko-NATO-ove vojne vježbe i srpsko-ruske vojne vježbe, u Srbiju stižu investitori  iz Rusije, ali i iz Nizozemske, Italije, Kanade, Kine…

Pa iako Beograd ima veliki unutarnjopolitički problem vezan uz zahtjev Zapada za nužnim priznanjem nezavisnosti Kosova, on isto tako u rukama ima čvrsti regionalni geoplitički „adut“ s kojim može itekako unosno trgovati – Republiku Srpsku, o njemu potpuno politički i gospodarski ovisnu, a time i spremnu na ispunjenje bilo kojih srbijanskih želja. A sve to skupa ukazuje samo na to, kako stvari u ovom dijelu Europe još ni izdaleka nisu do kraja posložene, i da su još moguća velika iznenađenja, uključno i po pitanju državnih granica.

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like