Zoran Meter: Sukobi u izraelskom državnom vrhu zbog primirja s Hamasom. Ostavka ministra obrane!

Jučer posljepodne, nakon 7-osatnog zasijedanja svog užeg kabineta, izraelska je vlada donijela odluku o zaustavljanju svojih vojnih aktivnosti u pojasu Gaze, time prihvaćajući plan o prekidu vatre unutar mirovnog posredovanja Egipta između palestinskog Hamasa i Izraela. Takva je odluka premijera Benjamina Netanjahua bila inicirana prijedlogom najvišeg vojnog vrha zemlje (generala vojske Gadija Eisenkota, člana užeg kabinet Netanjahuove vlade), koji je zaključio, kako je prekid vatre i prihvaćanje egipatskog mirovnog plana najbolje riješenje za Izrael, a takvu su odluku poduprijeli i šefovi svih izraelskih tajnih službi koji su također nazočili toj sjednici. Nakon sastanka je priopćeno kako je odluka donešena bez bilo čijeg protivljenja.

Međutim, iz kabineta izraelskog ministra obrane Avigdora Liebermana stiglo je priopćenje kako se radi o lažnoj vijesti tj.da se ministar Lieberman oštro usprotivio miroljubivoj opciji u odnosu na palestinski Hamas u pojasu Gaze, ili, drugim riječima, on se zalagao za oštru i snažnu vojnu operaciju i riješenje konflikta na način kako to Izrael i najbolje radi. Lieberman je također izjavio kako je premijer Netanjahu „agresivno zastupao ideju svog vojnog zapovjednika i da nije želio prijedlog o primirju s Hamasom dati na glasovanje jer se bojao kako neće dobiti potrebnu većinu. Avigdor Lieberman  u srijedu u jutro najavio je zasjedanje kluba zastupnika njegove stranke „Naš dom-Izrael“ koje se treba održati danas u podne, nakon čega slijedi posebno priopćenje. Očekuje se da će tom prigodom Lieberman dati ostavku na dužnost ministra obrane.

Međutim, i izraelska javnost, poglavito ona u graničnoj zoni s pojasom Gaze, ne miri se s odlukom vlade o primirju. Tako su već jučer izbile, a nastavile se i danas u jutro, velike demonstracije stanovnika grada Sderot i drugih pograničnih gradova i mjesta. Ljudi su ogorčeni namjerom vlade za slanjem humanitarne pomoći stanovništvu Gaze, a umjesto toga oni traže odlučne vojne mjere. Stanovnici Sderota blokirali su i cestu koja vodi u pojas Gaze.

Bez preuveličavanja, niti jedna odluka izraelske vlade do sada nije bila toliko nepopularna u stanovništvu kao ova, a sve to još i uoči izbora za Knesset koji se održavaju iduće godine. Pa što je onda bio uzrok takve odluke i priklanjanju vlade mirnom riješenju krize s Hamasom?

Vojni i obavještajni vrh zemlje u donošenju ove odluke rukovodio se slijedećim elementima:

  1. U slučaju nastavka sukoba prijeti realna mogućnost da Hamas počme koristiti rakete većeg dometa (a navodno ih ima oko 20 tisuća) i ugrozi gradove Ashkelon, Bet-Sheba, Ashdot, Hebron ali, također, i Tel Aviv s njegovim predgrađima. Naime, činjenica je kako je čuvena izraelska proturaketna obrana (tzv. čelična kupola), od 350-ak ispaljenih Hamasovih raketa malog dometa uspjela oboriti njih nešto više od stotinu, što nije niti jedna trećina, zbog čega se na granicu s Gazom dovlače nova pojačanja sustava PRO;
  2. Za likvidaciju glavnih Hamasovih uporišta u Gazi potrebna je velika vojna operacija,  koja uključuje vojno zrakoplovstvo, kopnenu vojsku i oklopno-mehanizirane postrojbe. Osim što bi ona u startu onemogućila bilo kakvu provedbu budućeg Trumpovog bliskoistočnog plana, koji se u prvom redu temelji na konačnom riješenju izraelsko-palestinskog pitanja, još je važnije to, što je glavnina izraelskih vojnih snaga sada koncentrirana na granici sa Sirijom i Libanonom, zbog mogućeg otovorenog sukoba s Iranom i njegovim saveznicima, prije svega proiranskim Hezbollahom. U takvim okolnostima otvarati još jedan veliki vojni front na jugu zemlje nije dobra opcija jer povećava faktore sigurnosnih rizika.
    Međutim, protivnici mira s Hamasom na izraelskoj političkoj sceni, a takvih je vrlo vjerojatno i većina unutar izraelskih građana, ali i medija te zemlje, smatraju kako posljednji vojni okršaji ukazuju na to, da se Hamas ne boji izraelske vojske i da je spreman na nastavak oružane borbe.

S druge strane, premijer Netanjahu je i dalje nedvojbeno najpopularniji izraelski političar i očito smatra kako ima još dovoljno političkog „kredita“ i za jednu, ovako nepopularnu odluku, na koju, kada su u pitanju sigurnosni problemi te zemlje sigurno nismo navikli. Mirotvorstvo, kada je u pitanju izraelska sigurnost, ipak je potpuno nepoznat pojam!

Netanjahu je, očito, spreman na taktičku žrtvu u korist izraelskih strateških ciljeva. Međutim, pitanje je kako će tu žrtvu razumijeti sami Izraelci, ali, možda još i važnije, palestinske oružane formacije, koje ovakav rasplet opasnog vojnog incidenta, koji je vrlo lako mogao rezultirati novim otovrenim ratom s prijetnjom njegovog prelijevanja i izvan izraelskog teritorija, šire u bliskoistočnu regiju, mogu proglasiti svojom pobjedom, a protumačiti slabošću i strahom Izraela (iako ovog posljednjeg sasvim sigurno nema). To im može dati dodatni „vjetar u leđa“ za njihove oružane aktivnosti, ali i učvrstiti njihov utjecaj u palestinskom narodu i na Zapadnoj obali, na štetu puno miroljubivijeg Fataha koji i upravlja Palestinskom samoupravom sa sjedištem u Ramallahu.

I upravo prispjela vijest: Avigdor Lieberman dao je ostavku na dužnost izraelskog ministra obrane!

0 komentara

You may also like