Očito usklađenom medijskom kampanjom korištenje saveznih vojnih snaga od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa za trajanja prosvjeda i nereda po američkih gradovima pokušalo se javnosti prikazati kao neovlašteno korištenje američke vojske i kao neka vrsta puzajućeg vojnog udara američkog predsjednika.
Političko histeriziranje Trumpovih političkih protivnika otišlo je toliko daleko da su se visoki vojni dužnosnici počeli ispričavati što su se u određenim trenutcima trajanja krize nalazili u Trumpovom društvu. Protiv američkog predsjednika svoj glas su podigli i generali koje je Trump otpustio iz svoje administracije kao što je James Mattis, najvjerojatnije ne želeći prihvatiti njihove avanturističke planove prekomorskih intervencija. Odmah se tu pri ruci medijima našao i otpušteni državni tajnik Bolton čija je ideja o ratu s Kinom, Sjevernom Korejom i uostalom ne bitno s kim, samo ako se ratuje nisu prošle. Sada ih smeta legitimna uporaba oružanih snaga SAD-a od strane predsjednika Trumpa u pokušaju kontrole nereda, razaranja i pljački u što su se zaslugom struktura tzv. duboke države prosvjedi pretvorili.
Dakako uporaba saveznih postrojbi na američkom teritoriju ili preuzimanjem u tu svrhu iz ruku guvernera saveznih država postrojbi Nacionalne garde strogo je zabranjeno saveznim zakonodavstvom i zapriječeno visokim novčanim i zatvorskim kaznama.
No, u pravnom sustavu SAD-a postoje izuzeci koje su prije Trumpa koristili mnogi američki predsjednici, pa nikome nije padalo na pamet to proglašavati pokušajem vojnog udara.
Njihova pravna podloga je u dva pravna akta, koji su, iako davno donešeni, u skladu s anglosaksonskim pravom i dalje na snazi i sastavni dio pozitivnog prava SAD-a.
Riječ je o propisima „Enforcement Act“ i „Insurrection Act“. Prvi propis donesen 1870. i noveliran 1871. godine daje ovlasti korištenja saveznih postrojbi za prisilno provođenje donesenih zakona. Ironično je da je prvi put korišten upravno za omogućavanje prava afroamerikanaca za glasanje gušeći nasilne incidente usmjerene prema toj populaciji. Drugi propis je poznati zakon o pobuni donesen je 1807. godine kao odgovor na pobunu indijanskog stanovništva tijekom širenja SAD-a prema Zapadu.
Oba zakonska propisa korištena su uglavnom za suzbijanje incidenata i nereda vezanih uz rasne napetosti.
Tako je 1957. godine tadašnji američki predsjednik Dwight D. Eisenhower pozivajući se na „Enforcement Act“ poslao 101. zračno desatnu diviziju američke vojske u Little Rock, Arkansas, tijekom krize zaonski uređene desegregacije u školskom sustavu. Naime, unatoč presudi Vrhovnog suda koja je nalagala provođenje rasne integracije škola u cijeloj državi, guverner Arkansasa Orval Faubus usprotivio se desegregaciji i upotrijebio Nacionalnu gardu Arkansasa kako bi onemogućio ulazak crnačkih učenika u integrirane škole. No Eisenhower je navikao na mnogo jače igrače od nekakvoga Faubusa, pa je na njegovo korištenje Nacionalne garde Arkansasa odgovorio slanjem elitne 101. divizije koja je silom osigurala integraciju školskog sustava u toj saveznoj državi.
Slična situacija dogodila se i 1962. godine kada je veteran američkih zrakoplovnih snaga James Meredith pokušao upisati Sveučilište Mississippi u Oxfordu, kao i godinu kasnije kada su nastali rasni problemi na Sveučilištu Alabame. U oba slučaja američki predsjednik koristio je postrojbe američke vojske. 1965. godine Nacionalna garda Alabame je stavljena pod savezno zapovjedništvo kako bi se osigurala prosvjedna hodnja crnačkog stanovništva u organizaciji Martina Luthera Kinga do Montgomeryja.
I nakon ubojstva doktora Kinga 1968. godine došlo je do velikih nereda u američkim gradovima, od Baltimorea do Detroita, od Neshvilla do Chicaga, raspoređeni su deseci tisuća vojnika saveznih postrojbi ili federaliziranih trupa Nacionalnih gardi pojedinih saveznih država.
Sljedeća velika uporaba saveznih postrojbi dogodila se 1992. godine, kada je, također zbog policijskog postupanja došlo do masovnih prosvjeda koji su prerasli u nerede na šire područje Los Angelesa. Od strane savezne administracije u spriječavanju nereda upotrijebljeni su dijelovi 7. pješačke divizije američke vojske i 11. divizije Marinskog korpusa SAD-a. Unatoč masovnom koristenju vojne sile neredi su izazvali smrt desetaka građana i više tisuća ozljeđenih, a ukupna šteta procjenjuje se na više od milijardu dolara.
Američki predsjednik Trump, koristeći iste propise kao i njegovi prethodnici, aktivirao je postrojbe vojne policije iz sastava XVIII Airborn Corps, za kontrolu saveznog teritorija Washington D.C. i ništa više. No i to je bilo dovoljno da ga se proglasi uzurpatorom američke vojske i zavjerenikom koji pokušava izvršiti vojni udar.
Reakcije na Trumpov potez samo pokazuju snagu njegovih političkih protivnika, koji gotovo u potpunosti kontroliraju cijeli američki medijski prostor i čiji se utjecaj dalje prenosi diljem čitavoga zapadnog svijeta.
