Sukob se nadvija nad jedinim preostalim graničnim prijelazom preko kojeg se Siriji dostavlja pomoć UN-a
Administracija američkog predsjednika Joe Bidena priprema se na sukob s Rusijom zbog isporuke UN-ove humanitarne pomoći milijunima Sirijaca koji žive na teritorijima izvan kontrole predsjednika Bashara al-Assada. Rusija namjerava zaustaviti protok te robe u srpnju, navodi američki medij The Wall Street Journal.
Radi se o graničnom prijelazu Bab al-Hawa između Sirije i Turske kojim upravljaju Ujedinjeni narodi. Kroz njega UN mjesečno šalje oko tisuću kamiona s pomoći u dijelove Sirije na njezinom sjeverozapadu (nad kojim nema nadzor središnja vlada u Damasku, op.GN,) s populacijom od preko četiri milijuna ljudi.
Sjedinjene Države navode, kako će, kada se prijelaz zatvori za UN, biti ugroženo civilno stanovništvo, poglavito 2,7 milijuna tamo doseljenih osoba zbog vojnih sukoba u toj zemlji. Osim toga, navodi dalje WSJ, UN je tamo upravo pokrenuo kampanju cijepljenja protiv Covid-19 i malo je vjerojatno da bi ih u tome bilo koja druga organizacija mogla zamijeniti.
S druge strane, Moskva tvrdi kako se time krši sirijski suverenitet, i da pomoć treba dostavljati s područja koja kontrolira Damask, koji je nakon 10 godina građanskog rata, uz pomoć Rusije i Irana, uspio pobijediti oporbu, navodi američki medij.
Međutim, postoje sumnje kako Moskva ima širi cilj: jačati Assadovu moć, vršiti pritisak na sirijsku oporbu, a možda čak i dobiti ustupke od administracije Joe Bidena po pitanju Sirije, navodi se dalje.
Ovo bi se pitanje možda moglo naći i na dnevnom redu budućeg summita Biden-Putin, naravno, ako do njega dođe.
U srpnju 2020., Trumpova administracija osigurala je jednogodišnje produljenje odobrenja UN-u za korištenje navedenog graničnog prijelaza. Moskva još nije objavila da će uložiti veto na produljenje, što ostavlja mogućnost dogovora o daljnjem korištenju istog.
“Ako mehanizam prelaska granice prestane funkcionirati, to neće postati humanitarna tragedija”, izjavio je glasnogovornik ruskog veleposlanstva, napominjući da bi dostava pomoći sjevernoj Siriji državnim kanalima bila učinkovitija.
Predstojeća odluka o kontrolnoj točki već vrši pritisak na Bidenovu administraciju koja bi trebala objaviti svoju cjelokupnu strategiju za prevladavanje krize u Siriji. Ona još nije objavila niti strategiju o tome, hoće li na sjeveroistoku Sirije ostaviti 800 američkih vojnika koji podupiru Sirijske demokratske snage predvođene Kurdima u borbi protiv militanata Islamske države, navodi američki medij. Ovdje bismno dodali kako se američkoj pomoći sirijskim Kurdima već godinama oštro protivi i Turska.
U međuvremenu zaljevske države razmišljaju o slanju humanitarne pomoći u područja koja kontrolira sirijska vlada. Američki dužnosnici kažu kako će Moskva podržati potez koji će prethoditi priznanju Asadove vlade.
Ovim navodima američkog medija dodali bismo i one koji se odnose na nedavne kontakte između predstavnika saudijskih i sirijskih obavještajnih službi u Damasku. Rijad već otvoreno razmišlja o uspostavi diplomatskih odnosa s Assadovom Sirijom iz više razloga: u tome bi slijedio i pojedine arapske zemlje koje su to već učinile kroz obnovu rada svojih veleposlanstava u Damasku, poput UAE; i zbog želje za potiskivanjem utjecaja Turske i Irana u toj arapskoj zemlji. Također, Rijad preko Damaska želi vratiti svoj izgubljeni utjecaj i na Libanon.
U svakom slučaju, sada je već svima posve jasno kako je Bashar Al-Assad (neovisno o tome kako će se i kada, i ako uopće hoće ustrojiti novi ustavni poredak buduće sirijske države) stvarni pobjednik desetogodišnjeg sirijskog građanskog rata, a s njime, nedvojbeno, i Rusija, koja se sada dugoročno vojno i politički pozicionira u toj strateški najvažnijoj arapskoj zemlji i na „vratima Damaska“ – kojima se uvelike kontroliraju ključni komunikacijski putovi iz dubine Bliskog istoka prema Sredozemlju odnosno Europi i obratno. Bez Sirije, od Europe su kopneno odsječeni i Izrael, i Jordan, i Saudijska Arabija, …
