Još prije teksta utjecajnog američkog medija, kojim ćemo se ovdje pozabaviti, podsjećamo kako je naš urednik Zoran Meter još ranije prokomentirao posjet ukrajinskog predsjednika Volodymira Zelenskog Washingtonu kao jalov i neplodonosan. Kazao je kako će Zelenskiy ovaj posjet najmoćnijoj zemlji svijeta sasvim sigurno kapitalizirati u svoje političke svrhe, ali da nije dobio ono što je želio: blokadu Sjevernog toka 2 odnosno jasne i nedvosmislene kompenzacije Kijevu nakon vjerojatnog pokretanja istog, kao i jamstva za prijam Ukrajine u NATO savez.
Na istom je tragu i američki medij The National Interest, konkretnije autorica u njemu objavljenog teksta Melinda Haring, zamjenica direktora Euroazijskog centra utjecajnog Atlantskog vijeća (Atlantic Council). Iz teksta se iščitava kako je Zelensky iz Washingtona, nakon razgovora s američkim kolegom Joe Bidenom, otišao praznih ruku.
Naime, Haring navodi kako je Zelensky stigao u Bijelu kuću ne radi dodatnih financijskih sredstava, već kako bi napredovao u pristupanju Ukrajine NATO savezu, da uvjeri Bidena da se pridruži pregovorima u normandijskom formatu vezano uz Donbas, i da Kijev dobije ustupke Bijele kuće u zamjenu za neizbježan završetak plinovoda Sjeverni tok 2. Međutim, nijedan od ovih ciljeva nije postignut. Sve što je Zelensky dobio bilo je obećanih 60 milijuna dolara vojne pomoći.
U tekstu se napominje kako je Zelensky već godinama inzistirao na posjetu Bijeloj kući i da je taj cilj postigao. Međutim, navodi se dalje, kao neiskusan političar više od toga i nije mogao. U svijet visoke politike ušao je kao filmski glumac pa mu je prioritet bilo poziranje pred novinarima u Bijeloj kući.
Melinda Haring navodi kako je dobiveni novac za uzdržavanje vojske oskudan i samo kap u moru stvarnih potreba, ali primljen je s radošću. Samo za obnovu pomorske flote Ukrajini bi trebalo, prema izračunu samog Zelenskog, oko 22 milijarde dolara.
Ali ovaj je posjet vjerojatno trebao objema stranama i trebao bi pokazati kako su američko-ukrajinski odnosi ponovno su na čvrstim temeljima. Zelenskiy je trebao razjasniti stanje nakon što su ti odnosi bili okaljani tijekom Trumpovog mandata.
S druge strane Biden se suočava s najvećom vanjskopolitičkom krizom nakon kaotičnog američkog povlačenja iz Afganistana te mu je posjet Zelenskog trebao omogućiti mali predah. Međutim to je samo nakratko promijenio naslovnice medija, navodi se u tekstu.
Iako ukrajinska oporba kritički promatra rezultate ovog posjeta, reformatori u Kijevu pozitivno ga ocjenjuju. U zajedničkom priopćenju Bijele kuće, ukrajinski predsjednik obećao je provedbu niza teških reformi koje je obećao tijekom svoje izborne kampanje, od reforme Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) do imenovanja novog posebnog tužitelja za borbu protiv korupcije. Prijedlog zakona o reformi SBU-a trebao bi biti izglasan u Radi ovog mjeseca, ali je postupak imenovanja novog glavnog tužitelja u zastoju zbog makinacija u vladi.
Visoki dužnosnik Bidenove administracije rekao je novinarima da je “u 30 godina otkako je Ukrajina stekla neovisnost, naše strateško partnerstvo jače nego ikad”. Nije važno što nastaju nesuglasice oko plinovoda Sjeverni tok 2, a Kijev je iznerviran što mu Washington neće prestati davati lekcije o korupciji.
Međutim, Bidenov tim čudno je smatrao kako su pitanja ljudskih prava važnija od cjelokupne reformske agende. Jesu li pitanja ljudskih prava od iznimne važnosti za čitavu državu? Osim toga, posebna pozornost na problem klimatskih promjena nije žurni prioritet za Ukrajinu, iako je nužna.
Hoće li Bidenov tim zahtijevati od Zelenskog da ispuni svoja obećanja? Malo je vjerojatno, s obzirom na to da je Bijela kuća usredotočena na epidemiju Covid-19, Kinu i klimatske promjene, a administracija je odlučna zanemariti Rusiju (u svom Privremenom strateškom vodiču za nacionalnu sigurnost, Bijela kuća spominje Kinu 15 puta, Rusiju pet puta, i uopće ne spominje Ukrajinu), navodi autorica teksta – ugledna članica američkog Atlantic Council-a.
Sastanak Biden-Zelenskiy: osim retoričke potpore, Zelenskiy je dobio „veliko ništa“
