Nekoliko tjedana nakon formiranja nove njemačke vlade pojavljuju se pukotine u njenoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Sličan stav u intervjuu za WAZ iznio je i predstavnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) u vanjskopolitičkom odboru Bundestaga Jurgen Hardt, navodi medij Eadaily.
Autor teksta Daniil Vinogradov piše kako prema riječima predstavnika stranke koja predvodi oporbu, njemačka vlada, koju čine SPD, Zeleni i FDP, nije uspjela postići konsenzus i razviti zajednički stav o temama kao što su Sjeverni tok 2 i vanjska politika prema Rusiji.
“Nakon nekoliko tjedana pojavljuju se pukotine u vanjskoj i sigurnosnoj politici koalicije”, izjavio je Hardt, dodavši kako je dokaz proturječnosti nesposobnost vladajućih stranaka da se dogovore tko će odrediti budući vanjskopolitički smjer – savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) ili njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni).
“Pitanje tko određuje vanjsku politiku, ured kancelarke ili ministarstvo vanjskih poslova, simptom je dubokih razlika u mišljenjima. Nije razrađen zajednički stav, poglavito o pitanju plinovoda Sjeverni tok 2”, kazao je demokršćanski političar. Naglasio je kako se SPD drži stava da je riječ o isključivo gospodarskom projektu, dok ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock ističe njegovu geostratešku ulogu.
“Postoje i različiti stavovi o pitanju sankcija Rusiji”, zaključio je Jurgen Hardt.
Već u fazi koalicijskih pregovora aktualizirale su se rasprave o tome hoće li nova vlada moći izraditi jedinstven vanjskopolitički pristup prema Rusiji. Medij Bild ovih je dana (o čemu smo izvijestili i na našem portalu), pozivajući se na anonimne izvore kazao kako se njemački kancelar Olaf Scholz zalaže za nastavak i proširenje dijaloga s Moskvom i da namjerava ovo pitanje staviti pod “svoju kontrolu”. Takav scenarij podrazumijeva ignoriranje stava Zelene stranke, a poglavito nove ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock koja se ističe znatno oštrijom retorikom prema Kremlju i poziva na pojačani sankcijski pritisak na Moskvu.
Kako je ranije objavio njemački medij Focus, vanjskopolitička proturječja koja postoje između vladajućih stranaka izišla su izvan okvira Vlade i postala javna. „SPD i „Zeleni“ su nepromišljeno „izvukli prljavo rublje u javnost“, privlačeći pozornost svjetskih medija na unutarnje prepirke – scenarij bez presedana za Njemačku“, naglašava taj medij. U pozadini pojačanih kritika, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock objavila je o svom jedinstvenom stavu s kancelarom Olafom Scholzom o plinovodu Sjeverni tok 2, kazavši kako „mamo zajednički stav“, „iako nije tajna da smo u prošlosti zauzeli različite pozicije po tom pitanju“. „I kancelar i ja sada smo jasno rekli da se proces certificiranja treba temeljiti na europskom zakonodavstvu”, kazala je Baerbock u intervjuu za Die Zeit 22. prosinca.
Eadaily dalje piše kako je tjedan dana kasnije, visoki političar stranke Zelenih, Omid Nuripur, priznao je da je nemoguće spriječiti pokretanje Sjevernog toka 2. “Više ne vidim način da spriječim (rad plinovoda), čak i ako još uvijek mislim da je projekt pogrešan”, rekao je Nuripur za Passauer Neue Presse.
Priznanje od strane političara Zelenih vlastite nesposobnosti da opstruiraju proces certifikacije Sjevernog toka 2, međutim, ne znači da je stranka spremna ublažiti svoj stav o širem pitanju budućih odnosa s Moskvom. Krajem prosinca Annalena Baerbock najavila je “dugi popis” sankcija Rusiji u slučaju eskalacije u Ukrajini. Prvih dana siječnja, zamjenik Bundestaga Nuripur podržao je proturusku retoriku, prijeteći Moskvi sankcijama, uključujući i one u svezi Sjevernog toka 2, u slučaju invazije ruskih snaga na tu, sebi susjednu zemlju.
Takve izjave upućuju na to da su Scholz i Baerbock, nakon što su izradili zajednički stav o Sjevernom toku 2, postigli konsenzus samo o jednom od konkretnih pitanja. Kontroverze oko širih pitanja, kao što su odnosi s Rusijom ili Kinom, i dalje su predmet ozbiljne rasprave, uzrokujući razdor u “mladoj” vladi.
Ovdje bismo dodali kako je cilj bivše kancelarke Angele Merkel kroz predizbornu potporu kandidatu CDU/CSU za saveznog kancelara Arminu Laschetu bio upravo održavanje stabilnosti zemlje kroz stabilnu novu vladu. Ona nije željela da Njemačka u ova turbulentna i nikad neizvjesnija globalna geopolitička vremena i opasna proturječja velikih sila sada uđe kao politički nestabilna i sa smanjenim vanjskopolitičkim utjecajem s obzirom na smanjenu mogućnost dogovora vladajućih političkih elita unutar samih sebe. Međutim, neki drugi, očito, nisu tako razmišljali niti to iso željeli.
Njemačka je po prvi put u poslijeratnoj povijesti dobila nestabilnu tročlanu koalicijsku vladu, u kojoj, zapravo, najviše nedostaje tradicionalni stabilizirajući čimbenik na političkoj sceni – CDU. Za to je, dakako, ponajviše i sam kriv, a odgovornost za takvo stanje, naravno, itekako leži i na bivšoj kancelarki koja je u mnogim stvarima morala djelovati drukčije i odlučnije a ne provocirati unutarnje podjele iritantnim potezima, poput onog po mnoge pogrešnog – liberalne migrantske politike. Ta se politika sada postupno mijenja i na razini EU, ali za Njemačku i njenu političku stabilnost očito prekasno.
Ali da se nešto ipak mijenja u sadašnjoj koalicijskoj vladi svjedoči i današnja vijest prema kojoj je njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock, koja upravo putuje u Washington na sastanak s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, izjavila da će na njemu naglasiti potrebu dijaloga s Rusijom radi sprječavanja sukoba u Ukrajini (info: Reuters).
Što se tiče Rusije, zajednička poruka Europljana i SAD-a je jasna: rusko djelovanje dolazi s jasnom cijenom, a jedini izlaz iz ove krize je kroz dijalog, priopćila je Baerbock i dodala kako ulazimo u ključnu fazu u kojoj su nužni važni razgovori na različitim razinama.
