Dva dana nakon sastanka s Vladimirom Putinom, njemačka kancelarka razočarala je svoje ukrajinske sugovornike u svezi plinovoda Sjeverni tok 2, Donbasa i Krima. Merkel je još jednom jasno dala do znanja kako neće napustiti dijalog s Rusijom i ponudila je nastavak pregovora u “normandijskom formatu”.
U autorskom tekstu Thomasa Wiedera u francuskom mediju Le Mknde navodi se kako posjet njemačke kancelarka Angele Merkel Kijevu, dva dana nakon njenog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, nije uspio. Preciznije, nije uspjelo njeno uvjeravanje ukrajinske strane u svezi tri glavna problema ukrajinsko-ruskih: plinovodu Sjeverni tok 2, ratu u Donbasu i sudbini Krima.
Sjeverni tok 2 dobio je „zeleno svjetlo“ od Washingtona i Berlina može dovesti do kraja dividendi koje je Kijev ubirao od tranzita ruskog plina u Europu.
Kancelarka je 26. rujna pokušala uvjeriti ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog da nema razloga za brigu. “Važno je da Ukrajina ostane tranzitna zemlja (za ruski plin)”, kazala je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim. S tim u svezi uvjerila kako se Njemačka, sukladno sporazumu od 21. Srpnja u Washingtonu, obvezala produljiti tranzitni ugovor između Rusije i Ukrajine, koji ističe 2024. godine. “Što prije to bolje”, rekla je, dodajući kako se “SAD i Njemačka slažu da se plin ne smije koristiti kao geopolitičko oružje”.
Kijevske su nade propale
Zelensky je jasno kazao da mu to ne olakšava. “Što se tiče produljenja tranzitnog ugovora nakon 2024., vidim samo vrlo općenite stvari”, izrazio je žaljenje, misleći na sankcije koje je Njemačka spomenula u slučaju agresivne plinske politike Rusije prema Ukrajini, čiji mehanizam Kijev smatra previše neodređenim da bi biti učinkovit način pritiska na Moskvu. “Pogreška je ne vidjeti da je Sjeverni tok 2 opasno oružje ne samo za Ukrajinu, već i za cijelu Europu”, ponovio je Zelenskiy, jasno implicirajući da je kancelarka Merkel naivna ako misli drugačije.
Što se tiče Donbasa, regije na istoku Ukrajine u kojoj od 2014. bjesni rat sa separatistima koje podržava Moskva, njemačka kancelarka općenito je optužila “Rusiju da je izravno uključena u ovaj sukob”. Moskva to poriče. Iako je pozvala na nastavak pregovora u skladu s Normandijskim formatom, koji okuplja Ukrajinu, Rusiju, Francusku i Njemačku, Angela Merkel je ipak ohladila žarke nade Kijeva da će Njemačka prodati oružje Ukrajini. “Jako se nadamo da će Berlin promijeniti svoj stav po tom pitanju”, rekao je Zelensky, iskoristivši ovu priliku, podsjetivši da Sjedinjene Države i Velika Britanija namjeravaju isporučiti Ukrajini ratne brodove.
Održavati “dijalog” s Rusijom
Konačno, što se tiče Krima, i ovdje je njemačka kancelarka razočarala Ukrajince. Međutim, na konferenciji za novinare s Vladimirom Putinom u petak je neočekivano pokrenula ovo pitanje, uvjeravajući da Njemačka neće promijeniti svoj stav o nepriznavanju aneksije poluotoka Rusiji. “Zahvaljujemo Njemačkoj na čvrstom stavu i na podršci našem suverenitetu”, zahvalio joj je Zelenskiy u nedjelju.
No, odbijajući u ponedjeljak boraviti u Kijevu na međunarodnoj konferenciji o Krimu čiji je domaćin bila Ukrajina uoči 30. obljetnice neovisnosti, Merkel koju zastupa ministar gospodarstva Peter Altmaier, a ne ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji se službeno bavi događajima u Afganistanu, pokazala je njezinu nesklonost da se u to uključi. To još jednom potvrđuje njezinu ideju da je, nakon šesnaest godina na čelu Njemačke, namjera da po svaku cijenu održi “dijalog” s Rusijom. To je neće spriječiti da osudi postupke Vladimira Putina, ali joj neće omogućiti da značajno promijeni rusku politiku koja je s vremenom postala još više imperijalistička, navodi autor u spomenutom francuskom mediju.
Na sličan način razmišlja i ukrajinski medij Telegraf, koji navodi kako je Zelenskiy polagao velike nade u susret s Merkel, ali nije dobio ono što je želio. Posljednji posjet Merkel kao njemačke kancelarke kurtoazni je posjet i pokušaj smirivanja Ukrajine, izjavio je general ukrajinske vojske Mykola Malomuzh. Kao odgovor, Zelenskiy je požurio kritizirati Njemačku, iako je morao djelovati drugačije.
Ukrajinski čelnik, ne dobivši ono što se očekivalo, zauzeo je slab položaj i počeo kriviti Njemačku.
General vojske Ukrajine i bivši šef ukrajinske obavještajne službe Mykola Malomuzh kazao je slijedeće:
“Zapad i Njemačka već su odlučili o svom konceptu u vezi s Ukrajinom, kao i globalnim interesima EU, Sjedinjenih Država i Ruske Federacije. Merkel je došla sa svojim porukama – da navodno postoji određeni napredak u pogledu tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu, da je EU spremna na sankcije u slučaju da Ruska Federacija ne ispuni svoje obveze prema Ukrajini. No, glavna stvar je da se Sjeverni tok 2 dovršava i da će to biti glavni strateški put za opskrbu plinom u EU, zajedno sa Sjevernim tokom 1. U tom smislu, posljednji posjet Merkel kao kancelarke Savezne Republike Njemačke svojevrsni je kurtoazni posjet. Pokušaj smirivanja Ukrajine. Kažu da Europa brani ukrajinske interese i u plinu i u Donbasu.”
Prema riječima Nikolaja Malomuža, Merkel je Zelenskom također pokušala pokazati da bi formula koju je pokrenula Normandijska četvorka u sklopu rješavanja sukoba u Donbasu trebala djelovati.
“Posjet Merkel Kijevu također je pokušaj da se pokažu glavni strateški interesi Njemačke, napomene da postoje dobri izgledi za suradnju između službenog Kijeva i Berlina. No, najvažnije je uvjeriti Ukrajinu u vezi s Sjevernim tokom 2. To jest, jamstva su izrečena. No mehanizam za njih i tko će ih dati, još uvijek nije jasan. Mora postojati odgovarajući sporazum RF-EU-Ukrajina. Zakonski utvrđeno – po godinama, mjesecima, po količini plina, po cijenama “…
Rješenje problema sukoba u Donbasu također je u zraku, kaže Nikolaj Malomuž.
“Ovdje se iz Njemačke primjenjuje ista shema kao i sa Sjevernim tokom 2. Navodno je Putin obaviješten o stavu. I, prema riječima Merkel, složio se da se sporazumi iz Minska moraju provesti. … No, u praktičnom smislu, ništa se nije dogodilo. ”
“(Merkel) Uvjerila je da čelnici EU pomažu Ukrajini. No, iste isporuke opreme i naoružanja iz Njemačke neće biti usprkos činjenici da je Zelensky naveo kako će Sjedinjene Države i Francuska provoditi takve isporuke. Mislim da ne moramo biti prosjaci, da nešto molimo od zapadnih partnera. … Zelenski je u tom pogledu zauzeo slabiji položaj. Pokušao je nekako baciti sjenu prijekora na Merkel. Optužiti da Njemačka ne daje oružje, niti daje posebna jamstava. Štoviše, ona nije zastupljena na dovoljno visokoj razini na Krimskoj platformi ”.
Prema riječima generala, Merkel je došla s porukama koje su dogovorene i koje su nam željele prenijeti EU, SAD i, donekle, Ruska Federacija. Zelensky se nadao nekoj vrsti proboja u energetskom sektoru, u sustavu sigurnosti i opskrbe oružjem te financiranju projekata. Dobio je samo općenita obećanja.
“I Zelensky, vidjevši da će Merkel uskoro napustiti mjesto kancelarke, odaslao je neke teške poruke, ne plašeći se pokvariti odnose s njom. Iako je u ovom slučaju bilo potrebno ne samo kritizirati, već ponuditi naše modele, specifične projekte. Tada bi Ukrajina imala zaista jaku poziciju”, izjavio je Mykola Malomuzh.
