Američko-kinesko gospodarsko i svako drugo nadmetanje predmet je intenzivnog interesa svjetskih medija već duže vrijeme. Naravno, to nije slučajno. Kina, nakon desetljeća američke pune globalne gospodarske i svake druge dominacije, ne samo da je uspjela sustići donedavno neprikosnovenog lidera, već mu ozbiljno prijeti i preuzimanjem tog liderstva znatno prije nego li se to očekivalo u američkim i mnogim drugim analitičkim krugovima. Štoviše, taj, i inače ubrzani trend samo je još više pojačan globalnom pandemijom koronavirusa Covid-19, od kojeg se kinesko gospodarstvo uspjelo najbrže (a za sada gotovo i jedino na svijetu ako gledamo relevantne države, uz, također, geografski posve izolirani Novi Zeland koji je uspio suzbiti epidemiju, op. GN.) ne samo oporaviti, već i dostići pred-pandemijske pokazatelje rasta. Istodobno se Sjedinjene Države još uvijek muče s velikom zdravstvenom i gospodarskom krizom, zbog čega je nova Bidenova administracija odlučila intervenirati spasonosnim golemim paketom financijske pomoći posrnulim tvrtkama i fizičkim osobama, ali, bez obzira što će to sigurno dovesti do naglog rasta, u sebi itekako nosi dodatne rizike za ionako golemu zaduženost te zemlje. O tome smo više nedavno pisali, upozoravajući i na zabrinutost pojedinih ekonomskih analitičara za pad vrijednosti dolara (vidi poveznicu ispod teksta).
Na spomenuti temu osvrnuo se i njemački medij Frankfurter Allgemeine, u autorskom članku Klaus-Dietera Frankenberga. On navodi kako se ekonomsko, a s njim i političko težište postupno prebacuje u Aziju, točnije u Kinu, i tvrdi kako je malo vjerojatno da će dolazak na vlast u Sjedinjenim Državama demokratskog vođe Joea Bidena moći promijeniti taj trend.
Mnogi u Europi bili su oduševljeni dolaskom na vlast nove administracije u Sjedinjenim Državama na čelu s Bidenom, ali to nije promijenilo skepticizam prema budućnosti Sjedinjenih Država, navodi njemački medij. Prema anketi Europskog vijeća za vanjske odnose (European Council on Foreign Relations), većina stanovništva u 11 zemalja EU ne vjeruje da će Biden moći preuzeti kontrolu nad američkim problemima i da će novi predsjednik moći zadržati stavove SAD-a o svijetu kao takvom. Kako autor dalje kaže, logično je, da, ako netko napusti mjesto moći broj 1, da ga onda netko drugi zauzme, u ovom slučaju Kina. U Njemačkoj, 55% ispitanih vjeruje da će tijekom sljedećeg desetljeća NR Kina prestići Sjedinjene Države u smislu utjecaja. U Španjolskoj ovo mišljenje dijeli čak 79% ispitanika, a u Italiji 72%.
Kineski brzi gospodarski oporavak nakon pandemije samo je ojačao ovo gledište. Očekivanje da će Kina uskoro preteći Sjedinjene Države vrlo je vrijedno pozornosti, piše autor, jer, osim gospodarskih i tehnoloških uspjeha NR Kine, Europa bi Kinu trebala smatrati sistemskim suparnikom. Kineska meka snaga vrlo je mala, smatra Frankenberg. Istodobno, kaže dalje, Kina, poput Rusije, nije samo suparnik: ona je također partner, konkurent i protivnik. Takva mješavina zahtijeva pametnu i koordiniranu politiku. Prema Frankenbergu, Sjedinjene Države i Europa trebale bi zajednički djelovati po ovom pitanju i ne dopustiti jednostrane akcije.
Povijest će pokazati hoće li se doba Sjedinjenih Država pretvoriti u doba Kine, rezimira autor FAZ-a. Sada se u svijetu pojavljuje bipolarna struktura u kojoj oba pola imaju snažan ekonomski potencijal. Da, Kina će ove godine puno rasti, a SAD neće, ali to ne znači da će Washington prestati biti važan za Europu.
Ekonomski komentar: Kina postala lider u izravnim stranim ulaganjima; dolar u opasnosti
Komentari
