Počinje „kuhinja“: Borrell bi izbacio Rusiju i Kinu iz igre u Afganistanu

Rusija i Kina ne bi trebale preuzeti kontrolu nad stanjem u Afganistanu i postati glavni sponzori Kabula, izjavio je u četvrtak, 19. kolovoza, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell govoreći na sastanku odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove i razvoj.

Izvijestio je kako je 17. kolovoza održan internetski sastanak ministara vanjskih poslova EU o Afganistanu na kojem su sudionici razmijenili mišljenja o tome kako bi se “EU trebala postaviti u odnosu na novu političku stvarnost u Kabulu”, objavljuje Eadaily.

„EU ne bi trebala dozvoliti Rusiji i Kini preuzimanje nadzora nad stanjem u Afganistanu i da one postanu sponzori Kabula. Moramo djelovati. EU bi trebala blisko surađivati ​​sa SAD-om i pojačati diplomatske napore na razvijanju zajedničkog stava s našim saveznicima, uskoro ćemo održati virtualni sastanak s kolegama iz G7 kako bismo nastavili rasprave o ovoj temi”, kazao je Borrell.

Istodobno je pozvao sve države EU da rade s onim zemljama koje imaju utjecaj u Afganistanu, kao i sa samim talibanskim pokretom. “Da, moramo razgovarati s talibanima i moramo aktivno raditi s ključnim međunarodnim partnerima koji imaju utjecaj u Afganistanu. Turska, Kina i Rusija dobile su nove mogućnosti za jačanje svog utjecaja u Afganistanu. Iran, Pakistan i Indija također imaju značajan utjecaj u regiji”, naglasio je, pomalo kontradiktorno s obzirom na prethodno navedenu izjavu visoku dužnosnik Bruxellesa.

Ali u Bruxellesu je već odavno puno toga kontradiktorno pa je tako vrlo teško objasniti, vjerojatno ne samo Borrellu, na koji to način EU „ne bi trebala dozvoliti Rusiji i Kini preuzimanje nadzora nad stanjem u Afganistanu“ tj. što u tom smislu Bruxelles može konkretno učiniti? I hoće li, uopće, i htjeti nešto činiti s obzirom da Borrell imperativno uvjetuje potrebu razgovora i „aktivnog djelovanja“ sa svim ključnim igračima na tamošnjem terenu, dakle – i s Rusijom i Kinom.

Puno je važnije pitanje hoće li ti ključni regionalni igrači i sami talibani htjeti ozbiljno razgovarati s Bruxellesom s obzirom kako je on svoju šansu za „preuzimanje nadzora nad Afganistanom“ i rješavanje tamošnjih problema imao već punih 20 godina.




Borrell bi, očito, opet rado „kuhao“ uslast EU i njenih interesa, ali problem je u tome što mu za ukusnu recepturu nedostaje sve više začina, poglavito onih egzotičnih – s istoka. Ono, čime bi ih, samo eventualno mogao kupiti, jest ubrizgavanje velike količine novca (naravno, europskih građana) u vječno korumpirane i nezasitne strukture afganistanskih vlasti na svim razinama (onako kako su to 2 desetljeća radili Amerikanci – vidimo s kakvim uspjehom), i, naravno, obećanjem o prihvatu velikog broja afganistanskih izbjeglica (talibanima oporba ionako nije potrebna za njihove planove pretvaranja zemlje u emirat sa šerijatskim pravom na snazi).

Nešto slično već obećavaju pojedini dužnosnici zemalja EU, makar (barem za sada) samo na simboličnoj razini, pa tako Estonija prihvaća, vjerovali ili ne – 10 građana Afganistana. I u tome imaju potpuno pravo.





Ali zato se iz usta zagrebačkih izbornih pobjednika, stranke Možemo, čuju idiotski glasovi o tome da je Hrvatska krivac za novonastalo stanje u Afganistanu pa da zato i ona mora prihvatiti afganistanske izbjeglice (inače, kao napomena, njih ne želi niti jedna velika i muslimanska Turska, razloge čete čuti u našoj skoroj analizi)! Valjda kao nekakvo iskupljenje za neke tuđe politike i promašene strategije s kojima mi nemamo ama baš nikakve veze osim savezničkih (čitaj podaničkih) obveza od kojih teško možemo pobjeći čak iako nam nisu u nikakvom nacionalnom interesu, uostalom kao i sve druge članice NATO saveza.

Naravno, pritom ti mudraci iz Možemo, od kojih su neki itekako dobro materijalno potkovani, ne navode kako će to i oni osobno svojim primjerom pokazati i učiniti. A zašto i bi, misle vjerojatno oni. Pa eto, nisu Možemo ti koji su donijeli odluku o slanju naših vojnika u Afganistan. Ali što je onda s njihovim, toliko proklamiranim humanizmom? To je već neka posve druga priča. Pritom očito (ne)svjesno zaboravljaju kako Hrvatska još nije u stanju osigurati adekvatan smještaj niti za stradalnike u katastrofalnom potresu na Banovini ili sanirati domove stradalnicima u onom zagrebačkom od prije više od godinu dana. Ali zato će se oni rado oštro verbalno obračunavati s “nehumanim” mađarskim predsjednikom Orbanom koji ne želi primati afganistanske izbjeglice i koji je, ako ne ništa – barem dosljedan svojoj politici tj. nije licemjer koji mijenja stavove “kako vjetar puše”. A dosljednost je upravo ono što već godinama nedostaje čitavoj plejadi EU političara.

Stvarno bi bilo dobro da Možemo iskoči iz sfere frazeologije (svojstvene svim ključnim hrvatskim strankama) u sferu konkretike i primjerom dokaže vrijednost svojih stavova i ideologije – možda najprije upravo na osobnom prihvatu ugroženih afganistanskih obitelji. Možete vi to – tu su vrijedne nekretnine kojima raspolažete na osobnoj razini.

A unesrećenih Afganistanaca i više je nego dovoljno: do sada ih je bez doma ostalo oko 400 000. I to je tek početak migracijskog vala koji se uskoro pokreće. A kamo drugdje, nego prema Europi.




Ali čemu briga? Sve će to, naravno, na dobrobit svojih građana srediti EU  karizmatici – tipa Borrela i Tomaševića.

 

Komentari

komentar

You may also like