Politički kratkovidan Biden ukorio Trampa zbog ne kritiziranja Lukašenka

„Biden je politički kratkovidan i sputan obvezama američkih demokrata i svih onih koji iza njih stoje da pod svaku cijenu automatski mora stati iza bilo kojih revolucionara tzv. demokratskog tipa i navodnih boraca za ljudska prava i tomu slično – bilo gdje u svijetu pa tako i u Bjelorusiji. Trump ima posve drugi i puno logičniji pristup, komentira Zoran Meter i obrazlaže zašto je to tako

Kanadidat Demokratske stranke na američkim predsjedničkim izborima Joe Biden kritizirao je svog republikanskog protukandidata i aktualnog predsjednika Donalda Trumpa zato što se on odbija izjasniti o zbivanjima u Bjelorusiji.

Konkretno, Biden osobno „daje primjer“ kako se treba odnositi prema stanju u toj bivšoj sovjetskoj republici, na čijem je čelu već šesti mandat za redom Aleksandar Lukašenko: Biden ga je nazvao „nelegitimnim samodršcem“.

Preciznije, Joe Biden izjavio je slijedeće: „Predsjednik Trump se odbija izjasniti protiv poteza Lukašenka ili dati svoju osobnu potporu pristalicama demokracije. … Predsjednik koji se odmiče u stranu od svojih građana, koji odbija priznati volju naroda – što je znak slabosti, nelegitimni je samodržac a ne snažni vođa“, navodi dalje Trumpov predsjednički protukandidat.

Biden se, očito, poziva i na State Department, koji je također izjavio kako Washington Lukašenka ne smatra legitimnim predsjednikom jer su izbori bili nepošteni. Identičan stav zauzela je i Europska unija.

Za kraći komentar što se to događa u američkom državnom vrhu kada je u pitanju Bjelorusija i Aleksandar Lukašenko, pitali smo našeg analitičara Zorana Metera, koji je izjavio slijedeće:




„Biden je politički kratkovidan i sputan obvezama američkih demokrata i svih onih koji iza njih stoje da pod svaku cijenu automatski mora stati iza bilo kojih revolucionara tzv. demokratskog tipa i navodnih boraca za ljudska prava i tomu slično – bilo gdje u svijetu pa tako i u Bjelorusiji. Iako se Biden možda i poziva na State Department (a ta se američka institucija, možda i više od bilo koje druge mora brinuti za imidž SAD-a u svijetu i ne može si dozvoliti davanja drukčijih izjava od spomenutih), on ne uzima u obzir kako je upravo šef State Departmenta – državni tajnik Mike Pompeo, u veljači ove godine boravio u službenom posjetu Bjelorusiji i da je tada javno pohvalio Aleksandra Lukašenka zbog određenih pozitivnih pomaka po pitanju stanja ljudskih prava u toj zemlji. A s obzirom kako je prije tri dana u Minsku obavljena službena inauguracija Lukašenka na njegov 6. uzastopni predsjednički mandat i kako su minimalne šanse da tamošnja oporba nakon toga bilo što konkretnije uspije napraviti s ciljem njegovog detroniziranja revolucionarnim putom ili kroz ponavljanje izbora, jasno je i kako Trump (svjestan realnosti) svojim izostankom otvorene i snažne kritike Lukašenka ostavlja prostor za daljnje američke kontakte s njim, ma što o njemu mislili. Jer ako ga i Trump proglasi nelegitimnim, bilo kakvi budući američki kontakti s Minskom bit će onemogućeni, jednako kao što je to sada slučaj i s Venezuelom, gdje je Washington aktualnog predsjednika Nicolasa Madura proglasio nelegitimnim, a za novoga šefa te države sam proglasio oporbenog čelnika Juana Guaida. Trump sada ne želi zatvoriti posljednja „vrata“ Bjelorusiji za kontakte sa Zapadom (SAD-om) jer su se oni od prošle godine počeli intenzivirati upravo zahvaljujući Lukašenku, ma što netko o tome mislio. Osim toga, Lukašenko se ponovo jače okreće Rusiji odakle mu je svu potrebnu političku, vojnu i gospodarsku pomoć opet osigurao Vladimir Putin, zbog čega je, ruku na srce – i mogao zaigrati ovakvu neočekivanu igru s „polutajnom“ inauguracijom. Njome je, zapravo, lukavo nadmudrio oporbu koja je ostala posve zatečena i nije mogla eventualnim masovnim prosvjedima pokazati što narod misli o njegovom novom mandatu. Osim toga, Trump dobro zna da je Bjelorusija životno važna zemlja za Rusiju i da je ova ne namjerava prepustiti Zapadu pod bilo koju cijenu. Sjetimo se Ukrajine gdje je Moskva „za kaznu“ Zapadu za sebe „iščupala“ Krim a Donbass stavila pod neformalnu kontrolu. Što bi tek učinila za Bjelorusiju s kojom ima puno čvršće veze negoli je to imala s Ukrajinom nije teško zamisliti. Otvarati novi front protiv Moskve zbog jedne Bjelorusije, zemlje s relativno malim demografskim potencijalom i bez ikakvih prirodnih resursa – Trump sigurno ne namjerava. Njemu je jednostavnije zadržati mogućnost američke političke komunikacije s vladom u Minsku jer će na taj način na njezine odluke moći više utjecati nego da „sprži sve mostove“.

SAD, odnosno Trump, po tom pitanju punu dalje gledaju u odnosu na EU koje bi se sve to trebalo puno više ticati nego samih Amerikanaca, barem s obzirom na puku geografiju. A o Bidenu ne želim niti trošiti riječi: on je samo „lutka na koncu“, bez vlastitih stavova o ključnim svjetskim problemima.“





 

Komentari

komentar

You may also like