Aktualna pandemija koronavirusa, osim zdravstvenih problema i velikih negativnih gospodarskih posljedica (čije razmjere u cijelosti još niti ne znamo), u sobi nosi i ozbiljne političke konotacije. Naime, svatko od političkih aktera, s ovog ili onog spektra ili s ove ili one pozicije u smislu je li vladajući ili oporbeni čimbenik na domaćoj političkoj pozornici, sada pažljivo procjenjuje „bilo“ biračkoga tijela, odnosno popularnost koju u njemu (ne)uživa. Sukladno tome oni se onda se i ponašaju u smislu „pro“ i „contra“ provedbi novih izbora (osim ukoliko se to zbog zakonskih rokova mora učiniti upravo sada). Općenito gledano, vladajuće političke stranke u Europi trenutačno uživaju veću popularnost jer su upravo one i njezini predstavnici, logično, najviše i uključeni u organizaciju borbe protiv spomenute pandemije, pa im se, samim time, oportunim čini izbore provesti čim prije. S druge strane, oporba, toga itekako svjesna, sada se uglavnom tim namjerama nastoji suprostaviti izjavama, kako je u ovakvim, izvanrednim uvjetima, nemoguće ostvariti neposrednu komunikaciju s biračima zbog niza ograničavajućih mjera unutar spektra borbe protiv COVIDa-19. Neovisno o tome, pojedine zemlje već su i u takvim, specifičnim uvjetima i pod posebnim epidemiološkim pravilima provele izbore, poput Južne Koreje, ili Francuske, smatrajući, kako u današnjim informacijskim i tehnološkim uvjetima nije nikakav problem iskomunicirati svoje političke stavove s biračkim tijelom. Oko ovoga pitanja, odnosno određivanja datuma provedbe parlamentarnih izbora, i u Hrvatskoj se sve više pokreću žučne rasprave, pa će i slijedeći primjer u tome smislu sigurno biti poučan:
naime, prema navodima poljskog portala Onet.pl, od 4. svibnja, poljska vladajuća stranka „Pravo i pravda“ (PiS) ozbiljno razmatra mogućnost ostavke trenutačnog predsjednika zemlje Andrzeja Dude. Taj bi lukavi potez omogućio poljskom političkom vrhu izbjeći probleme, povezane s kontroverznim predsjedničkim izborima, koji se planiraju za 10. svibnja ove godine.
Ovaj medij, koji se poziva na tri nezavisna izvora, navodi kako je taj plan u vladajućoj stranci nazvan „atomskom varijantom“ i da ga je ona tretirala kao krajnje riješenje, ali da će on, prema svemu sudeći, na kraju biti i realiziran. Prema mišljenju stranačkih pravnika, ostavka predsjednika pomogla bi riješiti mnoge probleme u svezi glasovanja 10. svibnja, koje je vladajuća stranka odlučila provesti u uvjetima epidemije koronavirusa, na vrlo ograničen način: posredstvom dobivanja izbornog listića običnom poštom, i isto takvim njegovim slanjem od strane birača u njegovu teritorijalnu izbornu komisiju.
Naime, sredinom ovoga tjedna, poljski Senat, u kojemu većinu ima oporbena „Građanska platforma“, mora donijeti odluku o „daljinskom“ glasovanju na predsjedničkim izborima. Prema predviđanjima pojedinih medija, senatori neće podržati takvu mogućnost za izbore 10. svibnja.
Onet.pl se pita, ako se izbori ne održe toga dana ili tjedan kasnije, što izaziva puno pravnih sporova, tko će stupiti na dužnost predsjednika zemlje na kraju Dudinog mandata? Poljski Ustav ne daje odgovor na pitanje tko mijenja predsjednika ako se izbori ne održe u zakonskom roku. Postoji varijanta u slučaju proglašenja izvanrednog stanja ali to nosi onda i sasvim druge probleme, poput naknade gubitaka koje bi pretrpjele poljske tvrtke i koje bi se morale kompenzirati iz državnog proračuna.
Zbog tih se razloga, navode izvori Onet.pl, ostavka predsjednika Dude nameće kao najudobnije riješenje. Zahvaljujući dogovorenoj ostavci, sadašnji predsjednik poljskog parlamenta – Seima, Elżbieta Witek (članica vladajuće stranke) automatizmom bi postala čelnicom države. Prema zakonu, upravo će ona objaviti novi datum izbora u bilo koje vrijeme, ali ne kasnije od sredine srpnja 2020. godine. Time bi se predsjednički izbori održali u kolovozu 2020.g. Na njima će, osim još petorice protukandidata, sudjelovati i aktualni predsjednik Andrzej Duda u ime vladajuće stranke.
Komentari
