Ishitrene, nejasne i opasne izjave njemačkog kardinala Marxa

 (O pobačaju, istospolnim zajednicama, o sv. Pričesti supružnicima iz mješovitih brakova i EU)

Kardinal

Kardinal (lat. cardinalis – stožerni; skraćeno od Kardinal svete Rimske crkve) u katoličkoj je hijerarhiji, nakon pape, najviša crkvena služba. Imenuje ih papa, uglavnom među biskupima, a može i među svećenicima. Nose odijelo crvene boje s karakterističnim šeširom, imaju poseban grb i oslovljavaju se naslovom Vaša uzoritost (eminencija). Kardinalski naslov je čast koja je označena kao „uzvišena”, ali onaj kojemu je dodijeljena nema nikakvu moć. Kardinali mogu biti i obični svećenici (danas vrlo rijetko), a do 1917. čak i obični laici, poput kardinala Giacoma Antonellija (1806. – 1876.), koji je bio državni tajnik pape Pija IX. Kardinalski naslov označava stanje pripadnosti rimskoj biskupiji. Svaki svećenik „inkardiniran” je, tj. upisan u jednoj biskupiji. Inkardinacija, riječ nepoznata u rječnicima, pravni je akt kojim biskup prima jednog svećenika u lokalnu crkvu za koju je zadužen. Od trenutka svoje inkardinacije svećenik je podređen biskupu, kojega mora slušati i od kojega dobiva pastoralne dužnosti. Uzvisivanje na kardinalsku čast podrazumijeva inkardinaciju u Rimskoj biskupiji onoga koji je promaknut u kardinala. Kardinal je inkardiniran (odatle i njegov naziv) u Rimskoj biskupiji. Purpurna boja njihove odjeće simbolično predstavlja njihovu spremnost na čvrstu obranu vjere i Katoličke crkve, do prolijevanja vlastite krvi, ako to bude potrebno. Kardinali su pripadnici rimskog klera kao počasni biskupi jedne od sedam biskupija u okolici Rima (Albano, Ostia, Palestrina, Porto i Santa Rufina, Frascati, Sabina i Poggio Mirteto, te Velletri) ili jedne crkve ili diaconije u Rimu. Slijedom toga zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić počasni je biskup crkve sv. Jeronima u Rimu, što je bio i njegov prethodnik zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić (1919. – 2002.). Iako se na prvi pogled čini da kardinali osim naslova nemaju mnogo veze sa svojom naslovnom crkvom, to nije tako, veza je mnogo dublja i čvršća nego što se misli. Bilo je slučajeva da su se pojedini kardinali doslovno upropastili kako bi obnovili rimsku crkvu koje su bili počasni biskupi.

Tko je kardinal Reinhard Marx

Kardinal R. Marx rođen je 25. 9. 1953. u Gesekeu, Sjeverna Rajna-Vestfalija. Za svećenika Nadbiskupije Paderborn zaređen je 2. lipnja 1979. po rukama nadbiskupa Johannesa Joachima Degenhardta. Doktorirao je teologiju na Sveučilištu u Bochumu 1989., a 23. srpnja 1996. papa Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim biskupom Paderborna i titularnim biskupom Petine. Reinharda Marxa dana 21. rujna 1996. (njegov četrdeset treći rođendan) posvetio je nadbiskup Degenhardt, a biskupi Hans Drewes i Paul Consbruch bili su sureditelji. Dana 20. prosinca 2001. imenovan je biskupom Triera (najstarija biskupija u Njemačkoj), naslijedivši Hermanna Josefa Spitala gotovo godinu dana nakon umirovljenja. Marx se smatra „društvenim znanstvenikom… i vrti se u medijima”. Štoviše, 2003. suspendirao je jednog teologa zbog toga što je protestantima uputio poziv na euharistiju. Dana 30. studenoga 2007. papa Benedikt XVI. imenovao je Reinharda Marxa metropolitanskim nadbiskupom u Münchenu i Freisingu, na položajem koji je sam papa Benedikt XVI. držao od 1977. do 1981. Kardinal-svećenik iz San Corbiniana postao je 20. studenoga 2010. Titula kardinala Marxa je sveti Korbinijan, koji je bio prvi freisinjski biskup i čiji je kardinal Marx apostolski nasljednik. Kardinal Marx trenutno je na čelu Odbora za socijalna pitanja pri Njemačkoj biskupskoj konferenciji. Osim dužnosti nadbiskupa u Münchenu, papa Benedikt XVI. imenovao ga je 11. prosinca 2010. članom Kongregacije za katoličko obrazovanje na petogodišnji mandat s obnovom. Kardinal Marx imenovan je 29. prosinca 2010. članom Papinskog vijeća za pravdu i mir. Dana 7. ožujka 2012. imenovan je članom Kongregacije za orijentalne crkve. Dana 22. ožujka 2012. Komisija biskupskih konferencija Europske zajednice izabrala ga je za svog predsjednika. Bio je jedan od kardinalskih izabranika koji su sudjelovali u konklavama 2013. godine, kada je za papu izabran papa Franjo. Marx je 13. travnja 2013. imenovan u skupinu kardinala koju je osnovao papa Franjo, točno mjesec dana nakon izbora, kako bi ga savjetovali i proučili plan za reviziju Apostolskog ustava na Rimskoj kuriji, „Pastor Bonus”.



Ishitrena, navijačka i neobjektivna izjava o EU

U travnju 2017. kardinal Marx sastao se s Jean-Claudeom Junckerom, predsjednikom Europske komisije, i pozdravio velika dostignuća ostvarena u Europi u novijoj povijesti. U zajedničkoj izjavi s anglikanskim biskupom Christopherom Hillom, Marx je rekao: „U desetljećima od osnivanja Europske unije i njezinih prethodnih institucija Europljani su imali koristi od povijesnih razdoblja mira, širenja demokracije na kontinentu i povećanja slobode, putovanja i studiranja, i, vjerujemo više nego ikada u europski projekt i vjerujemo da je zajednički put koji počiva na zajedničkim vrijednostima najbolji put… Ujedinjena Europa donosi mir u svijetu u kojem mir ne može biti uzet zdravo za gotovo.”

Ishitrena izjava o blagoslovu istospolnih zajednica ili parova.

U lipnju 2016., tijekom posjeta Irskoj, kardinal Marx tvrdio je da su Crkva i društvo naštetili gay ljudima u prošlosti i da bi se trebali javno ispričati. U srpnju 2017., u intervjuu za Augsburger Allgemeine u Njemačkoj, Marx je komentirao nedavnu legalizaciju istospolnih brakova u Njemačkoj i rekao da to nije briga za Crkvu. Rekao je da se crkveno učenje ne može ugraditi u zakone sekularne države, i dodao: „U sekularnom društvu država mora donositi zakone koji vrijede za sve”. Također se žalio kako Katolička crkva u Njemačkoj u prošlosti nije učinila više na borbi protiv zakona koji kriminaliziraju homoseksualnu djelatnost u Njemačkoj. U veljači 2018. raširila se vijest o tome kako je Marx u intervjuu s njemačkim novinarima rekao da je blagoslov istospolnih zajednica moguć u katoličkim crkvama u Njemačkoj, ali je kasnije objasnio da to nije podrazumijevao i da je pogrješno shvaćen, navodeći da bi moglo postojati samo „duhovno ohrabrenje”.

Ishitreno o pobačaju

Kardinal Marx aktivan je protivnik pobačaja u Njemačkoj i govorio je protiv samoubojstva uz pomoć liječnika, kao i istraživanja embrionalnih matičnih stanica. Povodom hoda za život 2015. godine u Njemačkoj javno je izjavio: „Kao kršćani dijelimo uvjerenje da nepovredivo dostojanstvo svakog ljudskog bića ima svoje porijeklo od Boga, Stvoritelja čitavog života“. No, kritizirale su ga neke skupine protivne pobačaju zbog davanja odobrenja da u njemačkim katoličkim bolnicama izdaju „pilule za dan poslije“ koja bi mogla uništiti zametak.

Ishitreno o sv. Pričesti supružnicima mješovitih brakova

U lipnju 2017. kardinal Marx pozvao je Katoličku crkvu da primi više žena na vodeće rukovodeće položaje. Rekao je: „I zato želim naglasiti da odgovorne i izvršne položaje u Crkvi, koji su otvoreni za laike, moraju dijeliti i muškarci i žene”. Marx i većina njemačkih biskupa podržali su 2018. godine prijedlog da se protestantskim supružnicima njemačkih katolika dijeli euharistija (sv. Pričest) na Misi. No, manjina njemačkih biskupa usprotivila se tome prijedlogu i apelirala na Vatikan radi pojašnjenja pitanja. Nadbiskup Luis Ladaria, koji zastupa papu Franju, izdao je u lipnju 2018. priopćenje kojim je privremeno odbacio njemački prijedlog iz više razloga, uključujući i to da je to pitanje koje bi univerzalna Katolička crkva u cjelini trebala razmotriti.

Pozitivno o Helmuthu Kohlu, a iznenađujuća i čudna izjava o Karlu Marxu i socijalnom nauku Katoličke crkve

Povodom smrti bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla u lipnju 2017. kardinal Marx pohvalio je Kohla (koji je bio katolički vježbenik) kao primjer kršćanskog svjedočenja u modernom svijetu. Marx je pohvalio Kohlov rad na ponovnom ujedinjenju Njemačke, rad za demokraciju i ljudska prava, rad za europske integracije i njegov rad na stvaranju socijalne tržišne ekonomije u Njemačkoj na temelju crkvenog učenja. Marx je rekao o Kohlu: „Crkva u Njemačkoj zahvalna je na kršćanskom svjedočenju Helmuta Kohla. Gdje god su u svijetu potezane vrijednosti slobodnog društva, obećao je da će se te vrijednosti poštivati. Želio je i znao pokazati svoja kršćanska uvjerenja u Europi.” U listopadu 2017. Marx je zajedno s drugim biskupima i europskim političarima sudjelovao na konferenciji u Rimu pod nazivom „Misli na Europu: kršćanski doprinos budućnosti europskog projekta“, koja je trebala razmotriti ulogu religije u budućnosti Europe. Marx je tom prilikom rekao kako su prije 20 godina mnogi mislili da će religija nestati iz društva, ali to nije bio slučaj. Izjavio je da veliki strah od religije nije u tome što će ona nestati, nego u tome što će se „instrumentalizirati iz drugih, iz političkih razloga. To će biti možda veliki strah za 21. stoljeće“. Marx je 2018. dao jedan intervju u kojemu je raspravljao o Karlu Marxu. „Bez njega ne bi postojala nikakva katolička društvena doktrina”, rekao je.

Zaključak

U konfuznom svijetu europeizacije i globalizacije nezahvalno je miješati se u politička zbivanja. To se naročito preporučuje klericima, a posebno svećenicima, župnicima, biskupima i kardinalima. Klerik ne smije biti član nijedne stranke niti se navijački odnositi prema bilo kojoj političkoj opciji i stranki. Ideološka previranja uvijek su opasnost da klerik svojim izjavama ne bi ostavio krivi dojam o sebi i Crkvi, čiji je aktivan član. Klerici mogu i trebaju propovijedati Radosnu vijest, iznositi jasna načela Katoličke crkve, a ne biti pristrani ili vezani uz neku političku stranku. Kao što je Isus rekao: „Dajte caru carevo, a Bogu Božje“. Tako su svećenici, župnici, biskupi i kardinali dužni, poput Isusa, biti jasni i glasni u zastupanju evanđeoske poruke, u kojoj je Kralj kraljeva Isus Krist. Propovijedi i izjave klerika pomno slušaju vjernici i razlikuju jasnu evanđeosku poruku od onih poruka koje nisu u skladu s Isusovim hodom i njegovom životnom porukom: „Ja sam Put, Istina i Život“. Je li kardinal Reinhard Marx slučajno ili namjerno u listopadu 2008. s koautorom Arndom Kuppersom objavio knjigu „Das Kapital: Ein Pladoyer fur den Menschen“  (Kapital: prigovor za čovjeka). Naslov podsjeća na knjigu Karla Marxa „Kapital“. Knjiga se bavi pitanjem sposobnosti suvremenih gospodarstava da osiguraju dobrobit svijeta. Neupućenima, a pogotovo katolicima koji su živjeli u socijalističkim zemljama, takav naslov knjige jednog kardinala može, a ne mora, imati „miris preživjelog marksizma“. Unutar Katoličke crkve opasno se poigravati sličnostima s bilo kojom ideologijom iz prošlosti. Relativno mlad kardinal  Reinhard Marx, osim ovih ishitrenih izjava, ima sigurno i mnogo pozitivnog. Na nama nije da sudimo. To prepuštamo vremenu i Bogu.

 

Komentari

komentar

loading...

You may also like