Matija Šerić
Religija je važna sastavnica suvremenog života svakog čovjeka i ima važnu ulogu u poimanju svijeta, kako pojedinca tako i zajednice. Vjerski pogledi i vjerske institucije stoljećima su usmjeravale i diktirale političke, društvene, gospodarske i druge trendove. S prolaskom vremena mijenjale su se dominantne globalne religije. Nekada davno, prije širenja kršćanstva paganizam je dominirao u Europi, a drugdje su dominirale religije vezane za određena podneblja kao što su budizam i hinduizam. Od svoje pojave prije više od dvije tisuće godina kršćanstvo se ubrzo prometnulo kao najpopularnija svjetska abrahamska religija. I to je uvjerljivo bilo još od srednjovjekovnih vremena do početka 21. stoljeća. Međutim, aktualni trendovi pokazuju kako će kršćanstvo izgubiti položaj najmnogoljudnije svjetske religije u korist islama u drugoj polovici 21. stoljeća. Štoviše, islam je trenutačno najbrže rastuća svjetska religija.
Poput drugih abrahamskih religija, judaizma i kršćanstva, i islam se pojavio na prostorima Bliskog istoka te je na posebni način povezan sa Svetom zemljom (prostorima suvremenog Izraela i Palestine). Postoji konsenzus među islamskim teolozima, i sunitima i šijitima, kako su tri najsvetija mjesta islama Meka, Medina i Jeruzalem. Na četvrtom najsvetijem mjestu izmjenjuju se, ovisno o teolozima, Omejidska džamija u Damasku i Ibrahimova džamija u Hebronu. Muslimani štuju istog Boga, kojeg obično nazivaju Allahom, kao i kršćani, Židovi i Bahá’í vjernici. Dok muslimani priznaju da su duhovne osobe poput Adama, Mojsija i Isusa bili proroci, oni vjeruju da je prorok Muhamed poslan da prenese konačna božja učenja. Ta su učenja sadržana u Kur’anu, islamskom vjerskom tekstu, za koji muslimani vjeruju da je doslovni božji izraz, koji je objavljen Muhamedu. Muslimani slijede posebni vjerski pravilnik poznat kao šerijatski zakon, kodeks ponašanja utemeljen na vjeri koji uključuje smjernice za gotovo svaki aspekt svakodnevnog života.
Pet je temeljnih stupova islama iliti praktičnih dužnosti muslimana: šehadet (očitovanje pripadnosti islamu), namaz (klanjanje pet puta dnevno), ramazanski post, zekat (izdavanje dijela imetka za dobrotvorne svrhe) i hadž (pojedinac mora barem jednom u životu hodočastiti u Meku). Uz pokornost jednome Bogu, pripadnost islamu podrazumijeva i slijeđenje životnog puta (Sunnet) posljednjeg Božjeg poslanika Muhameda kao prvog i nezaobilaznog tumača Božje Riječi.
Iako se muslimanska populacija nastavila povećavati u velikim svijeta u modernom dobu (Bliski istok, Sjeverna Afrika, Južna Azija), zanimljivo je da je politička moć država kojima dominira islam, od Mogulskog do Osmanskog Carstva postupno slabila. Mogulska moć na Indijskom potkontinentu iščezla je sredinom 19. stoljeća, dok je kraj Osmanlija došao nakon Prvog svjetskog rata 1918. Početkom 20. stoljeća kršćanstvo je imalo najveći broj sljedbenika koji je brojao gotovo 560 milijuna dok je muslimana tada bilo 200 milijuna. Godine 1900. kršćani su predstavljali 34% svjetske populacije, dok su muslimani činili tek 12% svih vjernika diljem svijeta. Međutim, razlika između kršćanske i muslimanske populacije dramatično se promijenila tijekom 20. stoljeća u korist islama jer je islam postao najbrže rastuća svjetska religija. Taj se trend nastavio i u 21. stoljeću.
Studije američkog istraživačkog centra Pew iz 2015. i 2017. godine iznose zanimljive podatke o aktualnim trendovima. Do 2050. broj muslimana će se gotovo izjednačiti s brojem kršćana diljem svijeta ako se trenutačni trendovi nastave. Ako se to dogodi, po prvi put u povijesti, obje će vjere imati podjednaku populaciju. Izvještaj Pewa predviđa da će se 2050. godine 30% (2.8 milijardi) stanovnika izjašnjavati kao muslimani, za razliku od 31% (2.9 milijardi) kršćana. Muslimani će u postocima rasti u svim regijama svijeta osim u Latinskoj Americi i na Karibima gdje živi mali broj muslimana. Između 2010. i 2050. u Europi muslimani će porasti s 5.9 na 10.2% stanovništva, u Azijsko-pacifičkoj regiji s 24.3 na 29.5%, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi s 93 na 93.7%, u Supsaharskoj Africi s 30.2 na 35.2%, Sjevernoj Americi s 1 na 2.4%. U regiji Latinske Amerike i Kariba muslimani će ostati na 0.1% stanovništva.
Karta: islam u zemljama svijeta
Iako migracijski tokovi nisu najvažniji i jedini generatori rasta muslimanskog stanovništva, zbog političke i gospodarske nestabilnosti mnogi muslimani iz Bliskog istoka, Afrike i Azije imaju tendenciju migrirati u većinski kršćanske države u Europi i Sjevernoj Americi, gdje povećavaju udio muslimanskog stanovništva. Ista stvar vrijedi za razvijenu Istočnu Aziju gdje dolaze useljenici iz muslimanskih zemalja. Upravo je zato islam najbrža rastuća svjetska religija i u nekim većinski nemuslimanskim zemljama. Procjene da će godine 2050. čak 10% Europljana biti muslimanske vjeroispovijesti, dok će u SAD-u tada islam biti druga vjera po veličini (2% stanovništva) ne ostavljaju nikoga ravnodušnim.
Predviđanja Pew centra govore da će se u razdoblju od 2015. do 2060. godine broj muslimana povećati za 70%, s današnjih 1.8 milijardi na 3 milijarde. Istovremeno, kršćanstvo će rasti za 34%, a hinduizam 27%. U tom razdoblju ukupno stanovništvo planeta trebalo bi porasti za 32%. Godine 2015. muslimani su činili 24% svjetske populacije, a godine 2060. očekuje se da će činiti 31% svjetskog stanovništva. Procjene su da će negdje u drugoj polovici 21. stoljeća (oko 2075.) broj muslimana nadmašiti broj kršćana. „Do 2100. oko jedan posto više populacije će biti muslimani (35%), nego kršćani (34%)“, zaključuju stručnjaci iz Pew centra.
Prema podacima iz 2021. Indonezija je najmnogoljudnija muslimanska država s oko 231 milijuna vjernika. U top 10 država s najvećim brojem muslimana još spadaju Pakistan (212 milijuna), Indija (200 milijuna), Bangladeš (153 milijuna), Nigerija (103 milijuna), Egipat (90 milijuna), Iran (82 milijuna), Turska (74 milijuna), Alžir (41 milijun) i Sudan (39 milijuna). Procjene Pew istraživačkog centra govore da će 2050. Indija postati zemlja s najvećim brojem muslimana, 310 milijuna, iako će i dalje ostati dominantno hinduistička država.
Glavni razlog rapidnog širenja islama je demografija. Naime, muslimani imaju više djece od pripadnika sedam ostalih najvećih religija. Muslimanske žene rađaju u prosjeku 2,9 djece što je prilično veći broj od sljedeće najveće religije, kršćana, čije vjernice rađaju 2,6 djece. Ostalih sedam najvećih svjetskih religije ima u prosjeku 2,2 djece po jednoj ženi. Evidentno je kako fertilitet muslimanskog stanovništva nadilazi fertilitet nemuslimana. Osim većeg broja djece, muslimansko stanovništvo je najmlađe vjersko stanovništvo, u prosjeku sedam godina mlađe od nemuslimanskog. Medijalna dob muslimana 2015. iznosila je 24 godine, kršćana 30 godina, a hinduista 27 godina. Medijalna dob ostalih značajnih religijskih grupa premašuje 30 godina.
Čimbenik obraćenja također ide u korist širenja islama. Predviđa se da će se na prostoru Subsaharske Afrike i Europe u razdoblju od 2010. do 2050. više ljudi preobratiti na islam nego na druge religije. Rastu islama odgovara i vjerska neopredijeljenost ili pad religioznosti koji se događa poglavito na Zapadu, a ne u državama koje tvore „muslimanski svijet“. Predviđa se da će se broj kršćana nastaviti smanjivati tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, jer će značajni broj pojedinaca koji su rođeni u kršćanskim kućanstvima prestati biti praktični kršćani ili će u potpunosti napustiti kršćanstvo. Ove osobe također imaju tendenciju da imaju manje djece. S druge strane, u muslimanskim zemljama osobe iz muslimanskih kućanstava vrlo rijetko prestaju biti religiozne ili se preobrate na drugu religiju. Upravo suprotno, nastavljaju prakticirati islam cijeli život.
Pitanje svih pitanja glasi: zašto je islam toliko privlačan zapadnjacima i drugim ljudima kojima on nije bliska religija s obzirom da dolaze iz dosta drukčijih kulturno-društvenih okruženja? Dobro je poznato kako su sve velike religije svijeta, uključujući islam, postavile temelje za moralna i etička načela i uvjerenja koja oblikuju društva na pozitivni način. U biti, islam ima golem potencijal za rješavanje problema poput društvene nepravde, rasizma, socijalnih nejednakosti i nacionalnih sukoba. Islam svojim istinskim vjernicima donosi smirenost i spokoj u život, mir s Bogom i drugim ljudima. Radi se o tome, da, kako prolazi vrijeme, ljudi se manje drže predrasuda, spremniji su saslušati i istražiti što je islam u svojoj biti. Upravo privlačnost i kvaliteta sadržaja učinila je islam najbrže rastućom svjetskom religijom. Jednostavnost, racionalnost i univerzalni karakter islamskog učenja privlači brojne osobe koje su ili razočarane kršćanstvom ili prethodno uopće nisu bile vjernici.
Podaci kako je islam najbrže rastuća religija u zemljama kao što su Japan i Kanada na prvi pogled iznenađuju, ali kad se istraži malo dublje, takvi trendovi su logični. U Japanu je između 112 i 230 tisuća stanovnika prihvatilo islam. Usprkos tome što Japan nije bio toliko gostoljubiv prema muslimanima u prošlosti, u posljednjih nekoliko godina Japanci su postali tolerantniji prema različitoj vjeri i kulturi i to je glavni razlog širenja islama. Npr. mnogi restorani u svojoj ponudi nude halal prehranu. Muslimani u Japan dolaze iz drukčijih civilizacijskih sredina poput Indonezije, Pakistana, Bangladeša, Irana. Najčešće se radi o radnicima iz građevinskog sektora ili IT stručnjacima. Neki japanski muslimani strogo slijede svoje tradicije kao što su molitve i post, dok su drugi liberalniji. U Japanu je otprilike polovica muslimana osnovala obitelj, što sugerira da će u budućnosti zemlja posjedovati autentičnu drugu i treću generaciju japanskih muslimana.
Slična situacija je i u Kanadi. Službene statistike potvrđuju kako je islam najbrže rastuća religija u toj zapadnoj zemlji. StatCan ustvrdio je da se muslimansko stanovništvo više nego utrostručilo od 1996. do danas. Sve do 1985. bilo je tako malo kanadskih muslimana da je islam kategoriziran kao „ostali“ u saveznoj anketi. Populacija muslimana u Kanadi iznosi 4,9% 2021. u odnosu na 3,2% u 2011. Ukupno, oko 1,7 milijuna muslimana živi u zemlji. Zanimljivo je kako se islam širi dok ukupna religioznost u Kanadi opada. Godine 2003. 71% Kanađana izjavilo je da je religijsko uvjerenje važno dok je to isto 2019. izjavilo samo 54% ispitanih. Nedavno je došlo do povećanja antiislamskog nasilja u zemlji pa je morao reagirati sam premijer Justin Trudeau koji je izjavio da „Kanada nije mjesto za islamofobiju“.
Usprkos islamofobiji i često negativnim opisima Muhamedove vjere u zapadnim medijima, rast islama je stabilan i vjera iznova privlači nove sljedbenike. Islam je religija koja uređuje cjelokupni život pojedinca i zajednice, privatnu i javnu sferu. U izvjesnom smislu, može se kazati kako islam ne pozna podjelu na sveto i sekularno. Osim, dakako, religijskih vjerovanja i obredoslovlja, on svojim učenjima regulira ukupni društveni život, počevši od obitelji, poslovanja, građanskog i kaznenog prava, ishrane, odijevanja do osobne higijene. U islamskom svjetonazoru malo je (ako uopće i postoje) aspekata individualnog i društvenog života koji se ne smatraju izrazom islama kao kompleksne civilizacije u kojoj bi pojedinci, društva i vlade trebali odražavati volju Boga. Zato se može reći da je islam puno više od religije, ustvari islam predstavlja ukupnost ljudskog ponašanja i djelovanja.
Islam je vjera koja se za razliku do kršćanstva ne pokušava prilagođavati aktualnim trendovima već se drži temeljnih načela koji su na snazi stoljećima. Načela islama, poput čvrstih pravila, normi i zabrana, privlače ljude koji prethodno nisu imali nikakve veze s tom religijom. Jednostavna doktrina, jednakost vjernika, prakticiranje vjere i jasna religijska hijerarhija pogoduju privlačenju novih vjernika. Vjernici u islamu moraju pratiti vođenje Božjeg zakona kako bi došli u raj.
Islam mnogima u razvijenim zemljama može pružiti privlačnu alternativu jer daje smisao u ovom i zagrobnom životu. Takva alternativa daje novi pogled na svijet i duhovni mir u suvremenom svijetu u kojem je neizvjesnost jedina konstanta. Islam kao temeljito razrađena religija, posjeduje univerzalistički karakter kojeg mogu prihvatiti ljudi diljem svijeta. Uz sve spomenuto, muslimanski vjerski misionari kao i obični vjernici nastoje širiti islam više nego što to čine kršćani ili Židovi u širenju svojih vjera. Također, muslimanske zajednice vrlo rado prihvaćaju nove članove. Sve su to razlozi zašto je islam najbrže rastuća svjetska religija.
