Vladimir Trkmić: Oštro „NE“ globalistima i „bogovima podzemlja“

Globalizam  i globalizacija

Globalizacija je proces ujednačavanja različitosti u svijetu. Pojam se javlja u suvremenoj ekonomiji, sociologiji, ekološkim, kulturološkim i drugim studijama koje istražuju nove odnose između sve izraženijeg utjecaja svjetskog tržišta s visokom konkurentnom moći međunarodnih korporacija, novih tehnologija. Osobito razvitka komunikacijskih procesa industrijskog i postindustrijskog razvitka sa sociološkim i demografskim promjenama, te potrebe uravnotežena korištenja i razvijanja svjetskih prirodnih i ljudskih resursa. Potrebe za očuvanjem kulturne različitosti, socijalnih prava,  kulturne baštine, i prirodnog okoliša, kao i u vezi s pitanjima shvaćanja nacionalnog suvereniteta unutar svjetskih političkih i ekonomskih asocijacija. Kako se ti procesi i odnosi javljaju uz proturječne interese i posljedice od kojih mnoge nisu dobro sagledane, proces globalizacije je dobio svoje pristaše i gorljive antiglobaliste, koji globalizaciju smatraju prijetnjom suverenosti i nacionalnog identiteta. Nasuprot globalizaciji pojavljuju se antiglobalistički pokreti. Jedan od jakih i radikalnih antiglobalističkih pokreta pojavio se 2003. godine na demonstracijama u Torinu.

Otvoreno društvo

Otvoreno društvo je pojam kojeg je uveo engleski filozof i profesor K. R. Popper u djelu (Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, 1945. godine). Temeljne značajke otvorenog društva su sloboda, demokracija i individualizam nasuprot zatvorenom društvu  kojega su značajke tribalizam, kolektivizam, totalitarizam i nacionalizam. Njegov vjerni učenik George Soros osnovao je zakladu „Otvoreno društvo“ 1990. godine. A isto tako i mrežu instituta pod istim imenom sa zadaćom pomaganja razvoja civilnog društva u postkomunističkim zemljama Istočne Europe.

Tko je George Soros



George Soros je američki financijaš i filantrop (Budimpešta, 12.8. 1930.). Pobjegao je iz Mađarske 1947. godine u Veliku Britaniju, gdje je diplomirao na London „School of Menagement“ 1952. godine. Jedan od predavača mu je bio profesor K. R. Popper. Od 1956. godine živi u u SAD-u, i spada među 27. najbogatijih Amerikanaca. Predsjednik je je zaklade „Soros Fund Menagement“. Novčanim špekulacijama je 1992. godine ugroziočak i britansku funtu. Nadahnut filozofijom K. Poppera pomagao je disidentske pokrete i uspostavu demokracije u Istočnoj Europi. Neki ga zovu psihopatom, nad psihopatima. Bio je oštar protivnik američkog predsjednika G. W. Busha. Važna njegova djela: „Alkemija financija, Otvaranje sovjetskog sustava, Kriza globalnoga kapitalizma, Znanost i otvoreno društvo, Otvoreno društvo: reforma globalnoga kapitalizma, Mjehur američke nadmoći, Vrijeme pogrješaka: posljedice rata protiv terora“.

Bill Gates – „Microsoft Corporation“

Microsoft Corporation je najveća svjetska softverska tvrtka na svijetu. Ona je među pet najjačih svjetskih kompanija po tržišnoj vrijednosti. „Miccrosoft orporation“ su osnovala  1975. godine dva, tada mlada i ambiciozna studenta, Bill Gates i Paul Alenn. Ostavili su redoviti studij i posvetili se računalnoj tehnologiji. Era vladavine Microsofta na području operativnih sustava je započela 1981. godine i traje sve do danas. „Microsoft“ se nije time zadovoljio, nego je krenuo u osvajanje drugih tržišta. Ulazi u područje Interneta, mobilnih tehnologija i razvija danas jednu od najpopularnijih igračkih konzola na svijetu „X- box“. Sa velikim i brzim razvojem Microsofta pojavile su se optužbe da se Microsoft ponaša monopolistički i da ograničava konkurenciju. Microsoft danas zapošljava više od 60 000 tisuća ljudi diljem svijeta. Neto prihod im je oko 37. milijardi dolara godišnje. Sjedište korporacije je u Redmondu, država Washington, SAD.

Pohlepa, bahatost i psihičko moralna zastranjenja G. Sorosa i Billa Gatesa

Obojica ekonomski jakih moćnika, G. Soros i Bill Gates su u svojoj pohlepi krenuli ulagati novac u farmaceutske tvrtke diljem svijeta. Tako neki tvrde da je G. Soros vlasnik jake farmaceutske tvrtke u kineskom gradu odakle je krenuo koronavirus. I ne samo te tvrtke, nego i drugih farmaceutskih tvrtki diljem svijeta, pod svojim, ili pod tuđim imenom i prezimenom. Prema nekim internetskim tekstovima iz 2017. godine, Bill Gates i njegova supruga sponzoriraju razne laboratorijske pokuse sa raznim vrstama virusa. Pa su tako krajem 2019. godine radili i simulaciju stanja koje bi se moglo događati širenjem koronavirusa. Zabrinjavajuća je izjava Billa Gatesa preko koje su svi mediji olako prešli, ili namjerno prešutjeli. U tijeku 2017. godine Bil Gates je izjavio da je na planeti previše stanovništva, i da bi trebalo smanjiti pučanstvo za 10. – 20.%. Bahatosti gdje ti je kraj? George Soros također nije stao sa svojim financijskim donacijama i potkopavanjima političkih sustava u svijetu. U nekim zemljama svijeta je nepoželjan zbog takve svoje „rabote“. Poznato je neslaganje pokojnog predsjednika Franje Tuđmana sa G. Sorosem koji je u ono vrijeme posjetio Hrvatsku. U novije vrijeme Soros je „persona non grata“, nepoželjna osoba, u Mađarskoj gdje je rođen. Jednog i drugog, sa moralno antropološke strane možemo slobodno promatrati i označiti kao bahate, pohlepne bogataše koji novcem ne prežu činiti što im je na njihovom bolesnom umu. Ono što proklamiraju i čine je doista suludo. Svom egoizmu i pohlepi prilagođuju sve, kako bi postali još bogatiji, moćniji i utjecajniji. Zanimljivo je da je čitav svijet rekao svakom rasizmu „NE“. Da se na sportskim borilištima i u drugim sferama života kažnjava svaki oblik rasizma. A Bill Gates može slobodno govoriti o smanjenju pučanstva na zemlji za čak do 20%. I to ne ratom, nego raznim fabriciranim laboratorijskim boleštinama. Hrvati bi se trebali prisjetiti sa kim se sve G. Soros nakon smrti prvog predsjednika RH susretao u Hrvatskoj, i koje je nevladine udruge pomagao.

Zašto u svijetu jača pokret antiglobalista

Čini se da je globalizam samo paravan za neke druge prljave, podzemne rabote. Globalizam se u biti treba zalagati za uravnoteženo svjetsko gospodarstvo, ali to se to u stvarnosti ne događa. Cilj globalizma i globalista su svjetske demografske promjene, promjene u Euroipi. Takve, demografske promjene kakve se događaju u Europi doseljavanjem islamskih izbjeglica nisu u skladu sa poštivanjem različitih kulturnih različitosti. To je vidljivo u čitavoj Europi kroz zadnjih dvadesetak godina. Jedan od ciljeva globalizma i globalista bio je i ostao očuvanje prirode i prirodnog okoliša. I tu globalizam nije polučio gotovo nikakve rezultate. Zagađenje zraka, mora, vode, zemlje se i dalje događa velikom brzinom. Četiri životna prapočela: zemlja, voda , vatra i zrak su oduvijek bila na cijeni. U naše vrijeme zemlja, voda, zrak su ugrožene od bahatog čovjeka, bahatih moćnika i „bogova podzemlja“, U zadnje vrijeme smo svjedoci da se krenulo na samog čovjeka, na njegovo zdravlje i živote. Ima li takva globalistička civilizacija budućnost? NEMA! To je jasno, kao bijeli dan. Filozofija K. R. Poppera zastupa individualizam protiv kolektivizma. Individualizam, zapravo egoizam i tobožnja filantropija tipa G. Sorosa, i njegovih učenika je opasna bolest. Nijekati kolektivizam i jačati individualizam, egocentrizam i bahatost dobro nam je poznato danas u svim mogućim oblicima. Ne samo u filozofiji, bahatost i zlobu raznih vrsta osjećamo duhovno duboko i jako u praktičnom životu. Suvremeni globalisti su protiv tribalizma. Tribalizam je je u sociologiji društvena organizacija plemenskog tipa. To je posprdno govorenje o nacionalnim društvima koja njeguju nacionalni identitet, solidarnost, iste vrijednosti i ista vjerovanja. Takav tip nacionalne države je za globaliste nazadna ideologija koja se opire društvenim promjenama i progresu. Suludo! Smeta im povezanost ljudi nacionalnim ozemljem, koji je označen i izrican nacionalnim nabojem. Tobože moderna politika treba biti iznad svega toga, iznad nacionalnih ciljeva i interesa. Koronavirus nam je pokazatelj kako je „ otvoreno društvo“, otvorena, nezaključana kuća u koju ulazi tko god hoće. A isto tako i izlazi. Sa sobom može donijeti što god hoće, neku boleštinu, pun ruksak eksploziva. Došljak, izbjeglica, ima ista, ako čak i ne veća prava nego vlasnik kuće. Useljava se tko hoće, ponaša se kako ga je volja. „Otvoreno društvo“ je kao otvorena kuća. To je bilo moguće u mjestima i selima gdje je vladalo poštenje, gdje su na cijeni bile moralne vrijednosti, a ne izopačene osobe pune pohlepnog grabeža, suludog egoizma i individualizma.

Zašto reći „NE“ takvom globalizmu, globalistima i „bogovima podzemlja“

Vrlo jednostavno. Globalisti i globalizam nije ostvario niti jedan svoj proklamirani cilj, osim „otvorenog društva“, otvorene kuće. Nije se sačuvala čistom ni voda, ni zrak, ni zemlja. Sve se to dalje onečišćuje bez kazni i sankcija za one države koje to čine. Demografske promjene u svijetu su postale balast za domaće, domicilno stanovništvo određenih zemalja. Tribalizam je očiti promašaj. Ekonomske ravnoteže među zemljama u svijetu nema. A iza koronavirusa, kada se virus smiri, bogati će biti još bogatiji, a siromašni još siromašniji. „ Otvoreno društvo“, otvorena svjetska kuća ima samo jednu prednost, ali puno više nedostataka.  „Bogovi podzemlja“ i prikrivene sile zla su na strani velikih korporacija, koje su iznad država i vlada. Kakav je taj globalistički svijet i planeta? Trenutno u kaosu, namjerno ili nenamjerno. Čovjek se boji čovjeka. Nosi rukavice i masku, bježi od vlastitih sunarodnjaka, članova svoje uže li šire obitelji, nije siguran nigdje u svijetu. Umjesto u otvorenom društvu, živi u četiri zida. Svi mu mediji sugeriraju „ostani doma“. Tko je u tim globalističkim težnjama pogriješio? Tko ima, ili bi trebao imati nečistu savjest više nije bitno? Hoće li tko odgovarati za „ostani doma“, jer ti prijeti strašna zaraza? Tko su sijači bolesti? Je li to prirodna, ili u laboratoriju stvorena boleština? Na ta pitanja trenutno nema odgovora. Ali će vjerojatno nakon svega narodi i pojedinci početi shvaćati da globalizam nije ostvaren, niti moguć zbog „bogova svjetskog, umreženog podzemlja.“

Komentari

komentar

loading...

You may also like