Predizborna kampanja u kojoj nitko ne spominje savjest, odgovornost, moral

Foto: HRT Vijesti

„Ne činite nikada ništa što se protivi vašoj savjesti, čak ako to od vas i država traži“. Riječi su to Alberta Einsteina. Predizborna kampanja u Hrvatskoj, za parlamentarne izbore, nije ni prva ni posljednja u kojoj nitko od političara svih boja i stranaka, a tako ni novinara, pa ni anketiranih potencijalnih glasača, baš nitko, nije do sada spomenuo riječi savjest ni savjesnost. Dakako da je ta kampanja, kao i sve dosadašnje, falična. Nema u njoj temeljnih riječi – savjest, savjesnost, odgovornost – na koje se sve nadograđuje: ekonomija, pitanje nezaposlenih, migracije, demografija, svi odnosi unutar hrvatskoga društva, odnosi između pozicije i opozicije, između onih koji se natječu za zastupničko mjesto u parlamentu i onih koji izabiru i daju svoj glas. Zašto je to tako? Je li Hrvatska postala zemlja mogućih čudesa, zemlja obećanja, zemlja prodaje magle? Čini mi se da je Hrvatska postala plodno tlo za lažna obećanja, na kojemu se obećava sve moguće i nemoguće bez ikakve grižnje savjesti i stida. A hrvatski narod, svi hrvatski građani ostaju zbunjeni. Neki ostaju sa strane, a neki više ne znaju kome dati glas. Jer, previše je do sada bilo prodavanja magle, a premalo savjesno ispunjenih obećanja.  Zanimljivo, nitko nikoga ne pita gdje mu je savjest. Izigrani glasači šute, a bivši sabornici i dalje su puni samohvale kao da su oni spasitelji, kao da samo oni znaju kako treba ići dalje. Tako, nažalost, misle članovi dviju najmoćnijih stranaka, a možda i većina njihovih članova. Sada, nakon dugo vremena, barem imamo alternativu, to jest barem možemo dati svoj glas nekome drugome, osim dviju velikih stranaka, a da taj glas ne bude izgubljen. Hrvatska je ljevica uglavnom ekstremna jugoljevica, a HDZ, koji bi trebao biti desno, odavno nije desno, jer su ga preuzela djeca komunizma.

Imaju li katolici ispravno formiranu savjest

Meni se čini da mnogi aktivni političari-katolici, a tako i glasači, nemaju ispravno formiranu savjest. Katoličanstvo je za mnoge samo folklorno obilježje jer se njime „diče“ iz pragmatičkih razloga. Mnogi će se političari u nedjelju prije izbora pojaviti na sv. Misi pa će se te nedjelje, prije izbora, župnici nagledati njihovih faca, nekih s „lijeve“ i mnogih s „desne“ strane političkog spektra. SDP i njegovi sateliti, nikada ne pokazuju da su uz Katoličku crkvu i vjernike. Naprotiv, jasno pokazuju da im Crkva ide na živce, najradije bi da je nema. A kad su u pitanju dvije velike stranke, izbori neće biti festival demokracije, nego festival nejasnih moralnih načela. Hoće li birači glasati po savjesti ili po nekoj drugoj logici? Mi Hrvati-katolici zapravo nemamo formiranu jasnu katoličku samosvijest. Samohvala da smo 80% katolička nacija i dalje je samo zastava kojom se samo maše. Svatko na svoj način tumači stajališta Katoličke crkve i katolički društveni nauk. Tako političari-katolici, a i vjernici, svatko na svoj način tumači riječ Božju i prilagođava je svome svjetonazoru, umjesto obrnuto – da svoj svjetonazor uskladimo s Božjom voljom, koja se u svojoj punini očituje u nauku Katoličke crkve. Često iza glasovanja ne stoji uopće vjersko uvjerenje nego nekakav čudan nagon. U malim mjestima, seoskim sredinama, unatoč neuspjesima, neki političari čak prave pritisak na pojedine obitelji da glas daju baš njima. Ne govorim napamet. To su mi rekli neki ljudi. A savjest? Tko pita za savjest! Samo vi nama dajte glasove! O tom psihološkom pritisku nitko ne piše niti ga spominje.

Što je savjest

Ciceron je grčku riječ „suniedesis“ preveo na latinski kao „conscientia“. Oblikovanje stručnog izraza savjest razvijalo se od prvotnog značenja izraženog preko suznanja, zatim u svijesti, te se preko značenja svijesti o vlastitom moralnom činu razvija u stručni izraz za ono što i danas podrazumijevamo pod pojmom savjest. Rasprava o savjesti jedno je od temeljnih i najvažnijih poglavlja katoličke teologije, a njezino povijesno ishodište leži u patristici (nauci o prvim crkvenim ocima ) i skolastici. Čovjek kao svjesno biće ima sposobnost samoopažanja. To znači da može držati pod nadzorom i izražavati svoje postupke. Preispitivanje svojih postupaka često se naziva „glas savjesti”, a to znači da mi svojim umom objašnjavamo, opravdavamo i analiziramo svoje praktično djelovanje. Tako se savjest javlja usporedo s opažanjem, kao analiza našega djelovanja. Savjest je spoznajni proces kojim provjeravamo jesmo li točno odredili nešto prema onome što je u stvarnosti, to jest, je li nam procjena ispravna i je li primjena našega postupka odgovarajuća situaciji. Ona se odvija u procesu opisa situacije sa svim okolnostima ponovnog proživljavanja. Možemo govoriti o prethodnoj savjesti, kada prije djelovanja prosuđujemo što je dobro a što zlo, i o naknadnoj savjesti, kada nakon djelovanja otkrivamo dobro i zlo. Na taj način vjernik prosuđuje što je u skladu s crkvenim naukom, a što nije.




Za koje stranke i pojedince vjernik ne bi trebao glasovati

Postoji pet čimbenika protiv kojih svaki „pravi katolik“ obvezno mora glasati na izborima, bili oni parlamentarni bili predsjednički, a to su pobačaj, umjetna oplodnja, istraživanje matičnih stanica embrija, eutanazija i legalizacija homoseksualnih brakova. Onaj tko glasuje trebao bi znati koje stranke, koji političari favoriziraju liberalizaciju tih pet područja čovjekova života. To favoriziranje, taj krajnji liberalizam nije u skladu s Božjom objavom ni s naukom Katoličke crkve. A onaj tko je katolik i istodobno član neke takve stranke trebao bi se upitati što traži u stranci čiji je program protivan nauku Katoličke crkve. Jer, to pokazuje da ta osoba nema ispravno formiranu savjest. Parlamentarni izbori uvijek su prilika da katolici pokažu jesu li doista katolici ili se samo tako pišu, jesu li pravovjerni ili su samo folklorni vjernici. Crkvu u Hrvata ne uništava samo ateizam, nego i peta kolona nepravovjernih „katolika“. Nagrizaju je i temelje njezine crkvenosti potkopavaju svi oni u kojima ne postoji sklad između katoličke moralke i osobne savjesti. Zato je većinski hrvatski narod samo prividno katolički. U stvarnosti ima malo pravovjernih katolika, onih koji su po cijenu mučeništva kadri braniti katoličanstvo.





OUN – O slobodi savjesti

U Općoj deklaraciji o pravima čovjeka koju su donijeli Ujedinjeni narodi 1948. godine, u čl. 18., stoji proglašenje slobode savjesti kao univerzalnog ljudskog prava. Danas se, zbog djelovanja te organizacije i drugih naddržavnih organizacije, moramo zapitati je li taj proglas njima samo mrtvo slovo na papiru. Ujedinjeni narodi i Europska unija snažno promiču sve što je protukatoličko, i ulažu velika sredstva u sve takve inicijative, pokrete, organizacije, iako za to nijedna od njih nije dobila mandat od građana država članica, od kojih primaju novac, novac poreznih obveznika.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava

Sloboda savjesti zajamčena je Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, gdje se u čl. 9.1. propisuje: „Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi”. I Ustav Republike Hrvatske, u čl. 40., sadrži odredbu: „jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja“. Prema tome, nitko nema pravo sugerirati, nametati, praviti pritisak da se za njega glasuje, ni manipulirati, tj. „prodavati maglu“. „Morate učiniti ono što je ispravno. To možda i nije u vašoj moći, možda niti u svoje vrijeme nećete dočekati plodove. No, to ne znači da trebate prestati činiti ono što je ispravno. Možda nikada ne doznate što će se izrodili iz vaših radnja. Ukoliko ne učinite ništa, neće biti nikakvog rezultata“ (Mahatma Gandhi).




Prigovor savjesti ima važno mjesto u kulturi mnogih naroda

Prigovor savjesti čin je razilaženja s politikom ili odredbama neke vlasti. Jeste li od koga javno čuli kako se ne slaže s odredbama i zakonima mlade hrvatske države koji reguliraju moralna pitanja? Ili kako netko iz demokršćanske stanke javno kaže da se stidi što je njegova stranka glasovala za Istambulska konvencija, rodna ideologija Ja nisam. Ima takvih, ali su se razišli s HDZ-om, poput Zekanovića, Brune Esih, Glasnovića, a možda ih ima još. Pravovjerno katoličanstvo na velikom je ispitu u Hrvatskoj. Licemjerno je koketirati s Crkvom uoči izbora, a u stvarnosti biti i djelovati protiv načela Katoličke crkve. U prvim stoljećima kršćanstva, kao svece poštovali su samo mučenike zbog prigovora savjesti (to uključuje i same apostole, koji su redom skončali kao mučenici). Katolike se kod progona redovito pozivalo da se javno odreknu vjere, kako ne bi bili izvrgnuti mučenju i smrtnoj kazni. Najvjerniji su odbijali izjaviti da se odriču vjere i moralnih načela Katoličke crkve, i time su zadobivali „vijenac mučeništva”. Zahvaljujući tim kršćanskim primjerima mučeništva, neki su upisani i u biblijske knjige Novog zavjeta (usp. Dj. 6, o svetom Stjepanu Prvomučeniku). Jesu li naši hrvatski političari-katolici, i ostali ljudi, vjernici, dovoljno zreli i jaki da se javno protive daljnjoj pomahnitaloj moralnoj liberalizaciji društvenog života u Hrvatskoj? Oni koji su do sada vladali jamačno nisu.

Umjesto zaključka 

Još će mnogo vode proteći Savom dok Hrvatska ne postane zemlja iskrenih političara, a prestane biti zemlja političara-prodavača predizborne magle. U ovakvoj situaciji hrvatska politika nije u službi općeg dobra svih građana, napose katolika. „Ja sam vjernik…“, često je samo folkloran izričaj. Naivni glasači često glasuju po instinktu, a ne po uvjerenju, po vjerničkoj savjesti. Često su povodljivi, nasjedaju na slatkorječivost raznih likova koji osobnom politikom ruše sve pred sobom u ime pomahnitalog globalizma. Do sada smo obilovali nezrelim političarima koji ne poštuju moralne vrednote za koje su ginuli naši pretci. A nezrelost uvijek dođe na naplatu. „Zar može čovjek tako potpuno uspavati svoju savjest? Zar može prekinuti misao, kao konac, i zabraniti sebi razmišljanje o posljedicama, ne želeći da zna za njih? Eto, izgleda da može. Nagon nas brani potpunim zaboravom, da bi nas spasio od mučenja zbog odgovornosti…“ (Meša Selimović). Probudite se iz sna, i ne živite kao guske u magli, bez jasnih moralnih načela i orijentira.

 

 

Komentari

komentar

You may also like