“Svi već dugo znaju da je ovo naš teritorij, ovo je naša zemlja”, izjavio je prije dva dana ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov govoreći o Arktiku, uoči današnjeg sastanka zemalja članica Arktičkog vijeća, koje, osim Rusije, još čine i SAD, Kanada, Norveška, Danska, Švedska, Finska i Island. Sastanak se održava u Rejkjaviku, a završava u četvrtak, 20. svibnja. Osim Lavrova, kao druga najzanimljivija osoba ovog sastanka definitivno je američki državni tajnik Antony Blinken.
Međutim, zanimljivo je kako je na dan početka sastanka Arktičkog vijeća ruska Sjeverna flota, sigurno ne slučajno, izvršila iskrcavanje svojih vojnih stručnjaka na Novaju Zemlju (veliki arhipelag u Sjevernom ledenom oceanu) u sklopu sveobuhvatne ekspedicije.
Kako je danas izvijestio ured za medije Sjeverne flote, u ekspedicijsku skupinu spadaju najobučeniji stručnjaci flote.
„U kolovozu 2021. oni će zajedno s ekspedicijskim odredom 12. Glavnog ravnateljstva Ministarstva obrane i regionalnom podružnicom Ruskog geografskog društva iz Murmanska obići Južni otok Novaje Zemlje na ledolomcu Ilya Muromets”, objavljeno je u priopćenju.
Vojni odjel naglasio je da je terenskom istraživanju prethodio rad znanstvene skupine s arhivskim primarnim izvorima.
“Cijeli eksperiment zamišljen je u 20 dana. Bit će dovršen između svibnja i kolovoza. Rad će rezultirati objavljivanjem rekonstruirane mape pionira s opisom mjesta na kojima je provedeno prvo istraživanje tjesnaca Matochkin Shar”, priopćeno je dalje.
Prostor Arktika izuzetno je bogato prirodnim resursima, kako onim rudnim i energetskim tako i ribljim fondom. Radi se o ekološki vrlo osjetljivom području od izuzetne važnosti za globalnu klimu. Osim toga, Rusija namjerava vrlo brzo osigurati uvjete za dugotrajnu plovidbu Sjevernim morskim putom – kao najkraćom pomorskom rutom koja povezuje azijski Daleki istok s Europom i istočnom obalom sjevernoameričkog kontinenta. Promet bi se, s donedavno mogućih svega 3 mjeseca plovidbe – produljio na razdoblje duže od 6 mjeseci, pri čemu bi, osim samog globalnog zagrijavanja i bržeg topljenja leda tj. dužeg ljetnog razdoblja na Sjeveru, trebala pripomoći i brzorastuća flota ruskih najsuvremenijih atomskih ledolomaca. Na ovaj ruski projekt s velikom pozornošću motri Kina koja se u njega i aktivno uključuje, što izaziva protivljenje Sjedinjenih Država, ne samo zato što Kina nije arktička država, već i s obzirom na pretpostavljeni pojačani dotok konkurentskih kineskih proizvoda na Zapad. I nemanje važno: u svemu ovom bitan je, kako to obično i biva, i jedan geopolitički čimbenik. Naime, Sjeverni morski put jedina je plovna ruta na svijetu nad kojom SAD neće imati svoj ključni sigurnosni nadzor kroz nazočnost svoje snažne pomorske flote.
Zato i nije čudno da SAD, a onda i NATO savez, iskazuju sve veći interes za zonu Arktika i da, u sklopu toga, jačaju i broj i intenzitet svojih vojnih vježbi na sjevernom dijelu Atlantskog oceana, pa čak i u neposrednoj blizini ruskih krajnjih sjeverozapadnih teritorijalnih voda na prostoru arktičke zone. Uključno i u blizini ključnih baza ruske Sjeverne flote tj. u akvatoriju njenog izlaska na otvoreni ocean što dodatno pojačava ionako velike napetosti u međusobnim odnosima.
Rusi na otočju Nova Zemlja, na Arktiku, instalirali sustave S-400
