Sanja Plješa: Svi argumenti za i protiv marihuane

Izvor: tjednik 7Dnevno

Je li konoplja čudotvorna biljka i eliksir koji sve liječi ili opojna droga koja izaziva ovisnost?

Promatrajući pozitivan karakter marihuane treba naglasiti kako postoje dvije vrste konoplje – industrijska i medicinska od koje se proizvode preparati za pomoć pacijentima kojima ne pomažu klasični lijekovi. Već pet godina uvoze se lijekovi na bazi konoplje, a takve preparate proizvode i neki hrvatski proizvođači

Konoplja, kanabis, marihuana… nazivi su koji u nekima izazivaju pomisao na homeopatske lijekove koji se koriste u borbi protiv određenih bolesti, primjerice za spazme kod multiple skleroze, liječenje teške do umjereno teške boli kod bolesnika u terminalnoj fazi malignih bolesti, kod liječenja anoreksije i kaheksije, HIV pozitivnih osoba te kod Dravet sindroma, a kod onih drugih samo užitak pri uvlačenju jointa. I dok s jedne strane marihuana izaziva pozitivnu konotaciju, s druge pak strane ona ima negativan predznak jer neke osobe, među kojima su čak i zdravstveni stručnjaci, smatraju kako je upravo marihuana prvi korak prema ovisnosti o teškim drogama. U svakom slučaju, to je kontroverzna biljka koja se koristi u jedne i druge svrhe.

Promatrajući njen pozitivan karakter treba naglasiti kako postoje dvije vrste konoplje – industrijska i medicinska od koje se proizvode preparati za pomoć pacijentima kojima ne pomažu klasični lijekovi. Već se pet godina uvoze lijekovi na bazi konoplje, a takve preparate proizvode i neki hrvatski proizvođači. Tu dolazimo do prijelomnice jer se takva vrsta konoplje bitno razlikuje od indijske konoplje koja se koristi kao opojna droga i koristi se u tzv. „rekreativne” svrhe, što je kod nas zabranjeno. Stručnjaci objašnjavaju kako indijska konoplja obiluje fitokanabionidom THC-om, dok je taj element u industrijskoj konoplji prisutan u zanemarivim tragovima te ona nema psihoaktivno djelovanje. Uz THC, u industrijskoj konoplji nalazi se i kanabidiol CBD koji također nije psihotropan i nema straha da će na onoga tko isproba neki od preparata konoplje u kojem je CBD ostaviti negativan trag.



Za korištenje kanabisa u medicinske svrhe zalaže se i Ministarstvo zdravstva. Naime, 17. travnja 2019. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga koji je stupio na snagu 25. travnja 2019. Definiranjem „industrijske konoplje” jasno je naznačeno da nije riječ o biljci iz koje se može dobiti droga, te da se ne nalazi na Popisu droga. „Zakonskom izmjenom omogućava se korištenje cijele biljke industrijske konoplje u građevinskoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji, autoindustriji i industriji papira te proizvodnji goriva iz biomase, za razliku od dosadašnjeg stanja gdje su se koristile sjemenke navedenih sorti i to isključivo u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a preostali dio biljke se uništavao”, kažu u Ministarstvu zdravstva.

Zakonske izmjene

Ujedno se time uskladilo nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije na način da su nove psihoaktivne tvari definirane kao droga. Time će se smanjiti dostupnost novih psihoaktivnih tvari na hrvatskom tržištu, smatraju u Ministarstvu zdravstva. Resorno ministarstvo susretljivo je prema uzgoju konoplje o čemu svjedoči i zakonska izmjena kojom se propisuje i izdavanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe samo pravnim osobama koje imaju proizvodnu dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari sukladno Zakonu o lijekovima. Tako se uz amenovanje Ministarstava zdravstva i Ministarstva poljoprivrede u Hrvatskoj već neko vrijeme konoplja sadi legalno, a u posljednje doba SDP i Mirela Holy zalažu se za Lex cannabis i totalno ozakonjenje konoplje. No, nisu svi za korištenje konoplje u sve svrhe. Ima i onih koji su protiv. Jedan od njih je dr. sc. Ivan Ćelić, psihijatar-adiktolog, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje u Klinici za psihijatriju Vrapče. On kaže kako se kanabis sastoji samo od jedne vrste i vodi se pod službenim botaničkim nazivom Cannabis sativa L. Podsjetio je kako su u travnju 2019. stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o suzbijanju zlouporabe droga po kojima je u Hrvatskoj moguće koristiti cijelu stabljiku konoplje u industrijske svrhe, ali i proizvoditi konoplju u medicinske svrhe, gdje je koncentracija glavnog psihoaktivnog sastojka THC-a veća od 0,2 posto.

Rekreativne svrhe

Da bismo onemogućili zakonsku zlouporabu, jasno je definirano kako konoplju u medicinske svrhe mogu proizvoditi isključivo pravne osobe koje imaju dozvolu za proizvodnju lijekova i medicinskih proizvoda. Iako Ćelić ne umanjuje važnost ljekovitosti konoplje i „apsolutno podupire primjenu konoplje u medicinske svrhe”, on je rekao „da to može biti indirektna podrška neodgovornoj i potencijalno štetnoj primjeni marihuane u rekreativne svrhe”. Iskazao je uvjerenje kako će se indikacije u skorije vrijeme proširiti jer već imamo preporuke Hrvatskog društva za liječenje boli prema kojima bi anesteziolozi mogli propisivati pripravke konoplje za ublažavanje jake kronične boli. Napomenuo je kako indikacije treba određivati struka, a ne ulica! Promatrajući s jedne i druge strane, stječe se dojam da iako umotano u zakonske regulative, uvijek se pronađe neka „rupa” kako bi se pojavila mogućnost manipulacije i zlouporabe konoplje. U tom smislu, Ćelić smatra kako bi „prihvaćanje SDP-ovog zakonskog rješenja koje omogućava potpunu liberalizaciju korištenja marihuane, uključivo u rekreativne svrhe, bio svojevrsni presedan jer je i sama inicijatorica ideje dr. Mirela Holy rekla kako je zakon liberalniji od kanadskog”. Podsjetio je kako nijedna europska zemlja nije legalizirala marihuanu u rekreativne svrhe. U Nizozemskoj postoje tzv. coffeeshopovi, u Španjolskoj tzv. social clubs u kojima je dopušteno konzumirati marihuanu, gdje je prodaja „prekršaj” koji se ne sankcionira.

Suzbijanje ovisnosti

„Politika ‘smanjenja štete’ ide prema edukaciji, dok se kažnjavanje preusmjerava prema dilerima droge. Takva politika temeljna je sastavnica i hrvatske Nacionalne strategije za suzbijanje ovisnosti. Hrvatska je jedan od najvažnijih suradnika Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) te daje značajan doprinos u kreiranju politika suzbijanja zlouporabe droga”, istaknuo je Ćelić. Spominjući marihuanu ne možemo se oteti dojmu da se ona veže uz ljeto, turizam i mnoga opuštanja mladih. U takvim situacijama uz alkohol se troši i droga, među kojima prednjači marihuana. „Govoriti o Hrvatskoj kao turistički atraktivnijoj destinaciji za mlade te ozakoniti primjenu konoplje u rekreativne svrhe mogu učiniti samo oni koji svjesno ili nesvjesno žele uvesti narkoscenu na našu obalu. Dovoljno se prisjetiti obračuna narkomafije na Zrću sa smrtnim ishodom. Onaj dio tzv. kanabis industrije koji prema sadašnjoj zakonskoj regulativi ne može postati profitabilan jest usko vezan uz duhansku industriju koja zbog brojnih presuda s ogromnim novčanim kaznama svoj biznis preusmjerava prema elektronskim cigaretama, parilicama (vaperima) i pripravcima s konopljom. Tu je sigurno riječ o surovom profitu koji je na štetu po zdravlje i sigurnost hrvatskih građana”, naglasio je Ćelić. Stoga, konoplja nije čudotvorni eliksir koji sve liječi. Prema Ćelićevom mišljenju, to govore oni koji žele promovirati konoplju u rekreativne svrhe i iskoristiti pozitivne aspekte ove korisne biljke u svoje sebične svrhe. Napomenuo je i kako je tema legalizacije konoplje u rekreativne svrhe vrlo atraktivna tema.

Legalizirane droge

„Društvo već ima dvije legalizirane droge – alkohol i duhan – svjesni smo njihovog pogubnog utjecaja na zdravlje cjelokupne populacije. Činjenica da u Europskoj uniji gotovo svakodnevno jedan posto osoba od 18 do 35 godina konzumira marihuanu govori kako je potrebno raspravljati o toj temi i u stručnim i u laičkim krugovima. Uvijek ću davati svesrdnu podršku primjeni industrijske i medicinske konoplje, ali ću isto tako biti protiv legalizacije konoplje u rekreativne svrhe. Smatram kako su svi pozitivni aspekti vezani uz biljku konoplje aktualnim zakonskim rješenjima pokriveni, kako bi se mogao iskoristiti njezin maksimum. Želim Hrvatsku kao ‘društvo bez droge’, u kojoj će se naši građani moći osjećati sigurno i biti zdravi. To je moj životni poziv kojem sam u potpunosti posvećen”, zaključio je Ćelić. Kako konoplja ipak ima pozitivnu konotaciju i karakteristike, dokazuju statistički podaci. Prošle sjetvene godine u Hrvatskoj se konoplja sadila na površini od 2500 hektara, a sve je više područja na kojima se ona sadi. Za njenu sadnju posebice se zalaže Gordan Masnjak iz Udruge KrONOPLJA. Njegova udruga niz godina bavi se pitanjem sadnje i prihvaćanjem konoplje u društvu te podupire rad poljoprivrednika kao poljopoduzetnika. Svi ti poljopoduzetnici, prema Masnjakovim riječima uzgajaju tradicionalnu industrijsku konoplju koja je postala poljoprivredna kultura. Da bi njen uzgoj došao na današnju razinu, sve je krenulo 2010. idejnim projektima DOMus CROata i GReen SUN-ZeLeno SUNCE te potprojektima. Masnjak ističe kako je od svih njih ipak ‘ključni-key-projekt’ KrONOPLJA, iniciran u siječnju 2011. s prvom uzgojnom i  sjetvenom godinom 2012. Tako je i Udruga KrONOPLJA dobila status jedine i referentne udruge koja se bavi industrijskom i medicinskom konopljom u Hrvatskoj. Ujedno je to i projekt koji je od aktivističkog poduhvata prešao u poduzetničku domenu našeg gospodarstva i poljopoduzetništva. Priča je to i o upornosti i ustrajnosti. No, put nije bio nimalo lagan i Udruga je prošla ‘scile i haridbe’ odisejevskog puta – sadnje konoplje na hrvatskim poljima pa sve do završnih proizvoda i trade marke – Green Life-Harvested i Made in Croatia. Bila je to, kako je rekao, na neki način preteča Green Deala iz prosinca 2019., programa Europske unije. I tako se iz godine u godinu na hrvatskim poljima sadilo sve više konoplje jer je ideja bila da se svi potprojekti u projektu Kronoplja prototipno izvedu pa je time i zaživio projekt Kronoplja.

Testna polja

Entuzijastični poljoprivrednici na dva testna polja u Donjoj Pušći nedaleko Zaprešića zasadili su sortnu konoplju karmanjolu – industrijsku konoplju, koja relativno više proizvodi CBD-a. Ta vrsta konoplje više ne iziskuje praćenje Pravilnika i ona se sadi kao i bilo koja druga poljoprivredna kultura. Njeni proizvođači mogu dobiti državne poticaje, a za to se moraju prijaviti Agenciji za plaćanje. Masnjak kaže kako postoje i europske inicijative koje se tiču tzv. „nove hrane”, a pod time se misli na zdravu hranu i lijek bez obzira na to je li riječ o konoplji ili nekoj drugoj biljci koja se koristi u te svrhe. „To je potez u Green Lifeu, a Hrvatska mora biti Zelena oaza, što znači da se moraju stvoriti sve pretpostavke za uzgoj, preradu i distribuciju konoplje. Pritom se najbolje vidi koliko je važna samodostatnost u hrani“, rekao je Masnjak. Hrvatski poljoprivrednici i Udruga KrOPNOPLJA za još su veći uzgoj konoplje, ali Masnjak smatra kako treba izgraditi institut za istraživanje i razvoj konoplje kako bi i ostale potaknuli na njen uzgoj. Tako se ponovno vraćamo na početak o tome trebamo li ili ne trebamo konoplju. Zasađivanje većih površina pod tom poljoprivrednom kulturom omogućilo bi zapošljavanje velikog broja ljudi. Uz to, konoplju treba preraditi i distribuirati, što znači još dodatnih radnih mjesta. Možda je u tome rješenje ostanka mladih ljudi u Hrvatskoj jer bi se oni mogli baviti uzgojem, proizvodnjom i preradom konoplje od koje bi imali koristi. „Propustili smo nekoliko prilika da po nečemu budemo prvi u svijetu, a sada nam se ponovno pruža prilika za tako nešto”, rekao je Masnjak. Da je tome tako dokaz je i kanabis hrana za male vrste pasa. „To je hrvatska inovacija i u tome smo prvi u svijetu. Zato smo mi za konoplju”, zaključio je Masnjak.

Biznis za bogate

Postoji li zaista velika mogućnost zapošljavanja na uzgoju kanabisa? U slučaju Damira Rosipala iz Deževaca kod Brestovca, vlasnika prve legalne plantaže industrijske konoplje u Požeštini, koji se bavi ekološkom proizvodnjom povrća i žitarica, baš se i ne bi moglo tako reći. Naime, Rosipal je prije nekoliko godina zasadio konoplju na 15 hektara površine u Pasikovcima, i to u kooperaciji s partnerima iz Danske. U poslovanju je naišao na poteškoće i jednostavno izgubio volju za daljnjim uzgojem. Rekao je kako se time više ne bavi jer, prema njegovom mišljenju, u tom poslovanju mogu „uspjeti samo veliki igrači, a mali proizvođači se muče i vrlo malo uspijevaju uprihodovati od proizvodnje industrijske konoplje“.

„Krenuo sam s 15 hektara, a na kraju se svelo na jedan hektar zasađene industrijske konoplje. Nisam se u tome našao. Sve se to svodi na velike lobije. Možda nisam našao pravog otkupljivača. Imamo mnoge zemlje i kada smo surađivali s Dancima, razmišljali smo o tome da male proizvođače duhana preorijentiramo na proizvodnju konoplje. Na kraju nije bilo ništa od toga“, istaknuo je Rosipal. Dodao je kako je tu njegova priča stala. Iako mu je žao jer je, kako kaže, „to dobra priča“. On smatra da proizvodnja industrijske konoplje još neće zaživjeti u Hrvatskoj, a posao će dobiti samo oni „koji imaju lovu“. Mali proizvođači ne mogu zadovoljiti uvjete kao što imaju Nizozemci ili Kanađani.

I na kraju, ponovno se vrtimo u krug. Oni koji su za marihuanu kažu da nam je itekako potrebna i pozitivna ako se koristi u zdravstvene svrhe. No, ne smije se dopustiti manipulacija tom biljkom. Oni koji su protiv uporno tvrde kako se ne smije dopustiti korištenje u rekreativne svrhe jer je to samo korak prema isprobavanju nekih težih droga. Što će biti i hoće li proći Lex cannabis, vidjet ćemo u skoroj budućnosti.

Komentari

komentar

loading...

You may also like