Danas se u Republici Hrvatskoj obilježava veliki državni praznik – Dan državnosti. Čestitamo ga od srca svim Hrvaticama i Hrvatima u Domovini i svijetu, kao i svim građanima Republike Hrvatske.
Je li moglo i moralo bolje? Pozitivan odgovor, nažalost, nameće se sam po sebi. Jer nenamjernih, ali i namjernih “grijeha struktura” bilo je i još ih uvijek ima puno, pa i previše.
Sada smo tu gdje jesmo. Ali očajavanju i tužaljkama nema mjesta i glavu treba držati gore. Samo o nama, običnim ljudima, našoj zrelosti i mudrosti – ovisit će kakva će naša zemlja biti. Ovo su presudna geopolitička vremena i nacionalno i građansko jedinstvo je važnije nego ikad.
Karte se u svijetu iznova miješaju, figure su na globalnoj geopolitičkoj “šahovskoj ploči” porušene, a nemali broj zemalja izložen ratovima, destrukciji pa i nestanku u geografskim i etničkim oblicima kakvi su bili raniji.
Svima onima koji to ne razumiju i ne žele prihvatiti kao realnost i upozorenje – nije mjesto ni u politici ni u javnom životu. Sitnim politikanstvima i osobnim ambicijama političara i moćnika nauštrb interesa države i naroda zato treba reći dosta.
Ponavljam, samo o nama ovisi kakva će nam država biti i kako će izgledati! Hoćemo li se prepustiti grijesima užitaka i nebrige za išta drugo – puno plemenitije, očajavanju ili malodušnosti, ili ćemo se okrenuti zdravom aktivizmu na svim područjima ljudskog djelovanja i pokušati dati svoj doprinos – kakav god on bio, jer nismo svi jednaki i jednakih mogućnosti. I onaj skromni i naizgled nevažan, jednako je vrijedan kao i veliki. Važna je jedino namjera, konačni cilj.
Ovom prigodom prenosimo tekst Eduarda Petranovića s portala Dnevno.hr, danas objavljen, koji poziva na promišljanje jer, između ostalog, ukazuje na postojeće političke dubioze u hrvatskom društvu kao na krajnje štetne i neprihvatljive.
Tekst objavljujemo u cijelosti, kako i slijedi ispod:
Hrvatska slavi Dan državnosti koji se obilježava u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
Izabrani zastupnici su na konstituiranju novoga Sabora tada još Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske kao i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Od kasnije važnijih ličnosti, tada je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Mijenjali povijesne datume
Od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora. Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
I upravo je ta činjenica o promjenu Zakona o blagdanima jedna od vječnih tema političkih prepucavanja i razmišljanja javnih dionika oko toga koji je datum ‘pravi’.
Samoprozvani ‘bojkot’ Dana državnosti 2020. od strane predsjednika Zorana Milanovića bila je, barem prema riječima Vladimira Šeksa, kap koja je prelila čašu nakon čega je u javni prostor pustio ideju o opozivu predsjednika Republike.
I danas se na polaganju vijenaca kod Spomenika domovini nije pojavio predsjednik Milanović, a premijer Andrej Plenković to je iskoristio za još jedan udar na vječnog rivala:
Sukob vrhuške
“Mislim da je to sramotno. Kakav je to predsjednik koji ne poštuje Dan državnosti? Ne znam niti za jednog drugog državnika koji ne respektira dan državnosti svoje države. Isto vrijedi za oporbene zastupnike. neki će biti večeras u HNK, a neki su ovdje. To je stvar poštivanja hrvatskih zakona i odluka Sabora”, rekao je premijer.
Kontaktirali smo i prekaljenog Vladimira Šeksa, no na potez Milanovića kratko je rekao: “Njega više ne želim komentirati.”
A što bi o svemu tome mislio jedan od ključnih ljudi koje povijest pamti kao odgovornog za stvaranje slobodne Hrvatske doktor Franjo Tuđman, jesmo li ‘prodali’ suverenitet Europskoj komisiji i Ursuli von der Leyen, koji je ‘pravi’ datum Dana državnosti, upitali smo najmlađu Tuđmanovu savjetnicu iz devedesetih Vesnu Škare Ožbolt.
“Definitivno smo ulaskom u EU dio suvereniteta predali. Ali, to je bila odluka građana u prvom redu, da jednostavno taj dio suvereniteta predamo. Ali da pripadamo tom europskom krugu. To je u konačnici dopustio i Ustav RH”, rekla je Škare Ožbolt.
Je li se ostvarila vizija Franje Tuđmana?
“Jesmo li do kraja uspjeli u svemu onome što je devedesetih bio cilj? Ja sam baš na Facebook stavila neke rečenice koje je Tuđman izgovorio tada, ja sam bila najmlađi savjetnik, pripravnik praktički, pisali smo taj govor i koliko se to u stvari doista izrealiziralo je dobro pitanje. Ispada da je to nikad završena priča”, rekla je.
“Težimo stvaranju društva u kojem će ljudske i radne sposobnosti te građanske i moralne vrline, a ne podrijetlo i svjetonazorsko opredjeljenje određivati položaj i vrijednosne sudove o pojedincu u društvu”, riječi su Franje Tuđmana na koje je Škare Ožbolt podsjetila.
Kud plovi ovaj brod?
“Borba za bolju Hrvatsku u zaštiti prava, demokratskom smislu, vrednovanju vrijednosti za što su se ljudi borili je vječni izazov i nikad završena borba. Iskreno rečeno, nekim stvarima bi bio zadovoljan, NATO-om, EU-om, time da smo priznati od međunarodnih subjekata.
Vjerojatno ne bi bio zadovoljan ljudima koji su kroz neki period vodili državu, sigurno ne bi bio zadovoljan s mnogim stvarima u mnogim državnim odlukama. Dosta se napustila njegova politika pomirbe. A to je ono što je on praktički jako inzistirao jer je to bila esencijalna snaga nacionalnog bića”, rekla je.
Poslala je jasnu poruku oko prepirki predsjednika i premijera te promjeni datuma obilježavanja.
“Ja mislim da su to prepucavanja koja apsolutno ne vode ničem drugim kao ni promjena datuma. Jedina smo zemlja mislim u svijetu koja je mijenjala Dan državnosti kako se mijenjala vlast. To je sramota”, zaključila je Vesna Škare Ožbolt, koja je nakon savjetovanja prvog hrvatskog predsjednika kasnije postala ministricom pravosuđa u vladi Ive Sanadera.
Eduard Petranović/dnevno.hr
